X
VELIKA AKCIJA: Od proljeća do proljeća - 1 godina pretplate za  75 €  50 €!
Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), ali isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja

Putinov zaokret prema Aziji

PIŠE:
Objavljeno:

Na Istočnom ekonomskom forumu u rujnu ove godine u Vladivostoku ruski predsjednik Vladimir Putin predložio je izgradnju grandioznog 42-kilometarskog mosta koji bi povezao ruski otok na Pacifiku Sahalin s japanskim otokom Hokkaido. "Postoje stvari apsolutno globalne prirode koje mogu voditi prema značajnim promjenama u infrastrukturi, energiji i visokoj tehnologiji", izjavio je ruski lider istodobno najavljujući planove da se Transsibirska željeznica proširi do Južne Koreje.

Navedeni projekti su tipični primjer onog što se naziva 'Putin's pivot to Asia' iliti Putinovo okretanje Aziji. Sintagma označava okretanje Ruske Federacije prema državama azijskog kontinenta kao odgovor na sve lošije odnose sa Zapadom. Okretanje Rusije prema Aziji nije novost koja se dogodila nakon uvođenja sankcija Europske unije i Sjedinjenih Država 2014. već posljednjih desetak godina približavanje je postupno, ali čvrsto. Kina, Indija, Japan, dvije Koreje, Vijetnam, Filipini samo su neke države s kojima Rusi grade izvanredne odnose. A nastoje graditi s cijelom kontinentom.

Službeno, rusko okretanje Aziji započelo je u Sankt Peterburgu u lipnju 2013. na Međunarodnom ekonomskom forumu kada je Putin najavio planove za odmak od Zapada i približavanje zemljama Azije s ciljem traženja novih tržišta za rusko gospodarstvo, pokretanja novih infrastrukturnih i energetskih projekata i traženja diplomatskih alternativa. Putin je pogodio u bit zato što je okretanje Aziji proklamirano pola godine uoči ukrajinske krize kojom će Zapad pokušati izolirati Rusiju politički i ekonomski. Međutim, to se naravno nije dogodilo zahvaljujući uvelike naglom jačanju ruskih pozicija u Aziji - kontinentu koji sve više postaje predvodnikom 21. stoljeća. Rusija se otvara Aziji kako bi zaštitila i ostvarila svoje vitalne nacionalne interese. Rusija vidi Aziju kako najznačajnije i najbrže rastuće tržište.

Prema službenim ruskim dokumentima, Rusija je velika, neovisna, snažna azijska sila u Aziji. Zato Rusija nastoji stvoriti dobronamjerne bilateralne i multilateralne ugovore s azijskim vladama i međunarodnim organizacijama kako bi promovirala i potvrdila svoju tvrdnju da upravo ona predstavlja nezamjenjivi pol svjetske politike. Još 2012. Rusija je ugostila summit Azijsko-pacifičke ekonomske suradnje (APEC-a) namećući se kao važan čimbenik u Aziji i nudeći suradnju. Azija je plodno tlo za multilateralne organizacije: Rusija je 2014. stvorila Euroazijsku ekonomsku uniju a Kina planira provesti svoj projekt Jedan pojas - Jedna cesta. Tu je i propali pokušaj stvaranja Transpacifičkog partnerstva.

Osobito nakon ruske aneksije Krima i urušavanja odnosa sa Zapadom 2014. naglo su se počeli unapređivati rusko-kineski odnosi. Otada Putin i Xi održavaju često sastanke koji su produktivni - barem na papiru. I doista odnosi Moskve i Pekinga su najbolji ikada i trenutno najbolji odnosi neke dvije velike sile. To je promjena od 180 stupnjeva kad se uzme u obzir 1960-e godine kad su dvije komunističke supersile: SSSR i Kina bile na rubu rata. Uspostava strateškog partnerstva s Kinom doista uvelike mijenja svjetske odnose. To je savez između druge i treće vojne sile svijeta. Rusi Kinezima prodaju oružje i vojnu opremu te energente, a Kinezi ulažu u mnogobrojne projekte u Rusiji, opskrbljuju Ruse proizvodima i robom široke potrošnje, a trgovinska plaćanja se odvijaju u rubljima i yuanu što smanjuje ovisnost o dolaru. Rusija daje potporu Kini u spornom Južnom kineskom moru, a Kina Rusiji u Siriji i Ukrajini. 2014. potpisan je bilateralni sporazum o ogromnim isporukama ruskog plina Kini. U rujnu 2016. održane su zajedničke velike vojne vježbe u Južnom kineskom moru. Prije par godina su Rusi počeli isporučivati Kinezima i najnovije i najnaprednije vrsta oružja. Putin i Xi su nedavno raspravljali potrebu sinergije BRICS-a i Euroazijske ekonomske unije - organizacija koje bi se trebale međusobno nadopunjavati.

Ipak Kinezi su djelomično razočarali Ruse koji su očekivali snažnije kineske investicije koje bi ojačale rusko gospodarstvo i zamijenile tvrtke sa Zapada, ali to se i nije dovoljno kvalitetno provelo. Investicije su uvelike izostale iako je bilo očekivano da će Kinezi ulagati u projekte vezane za prirodne resurse koje Rusija ima u obilju, a Kini očajno nedostaju. Umjesto ulaganja u Rusiju, kineske tvrtke su ulagale novce u projekte u republikama Srednje Azije koje Moskva smatra svojom zonom interesa. Kinesko-ruska trgovinska razmjena 2016. iznosila je 69.5 milijardi $.

Putin je povratio i učvrstio više nego dobre odnose s Indijom koja izvozom svojih brojnih proizvoda (farmaceutski proizvodi, strojevi i strojna oprema, željezo, čelik, kava, čaj, začini) pomaže ruskom gospodarstvu da lakše prebrodi zapadne sankcije. Rusi izvoze vojnu opremu, naftu, plin, metale, umjetna gnojiva... Indija je gladna resursa kojoj joj trebaju da očuva ekonomski rast i nahrani svoje sve brojnije stanovništvo. Rusi često ističu predanost daljnjem jačanju posebnih privilegiranih partnerstava s Indijom, temeljenima na sličnosti vanjskopolitičkih prioriteta, povijesnom prijateljstvu i dubokom međusobnom povjerenju, sve za razvoj primarno trgovačkih i gospodarskih bilateralnih veza. Indijsko-ruska trgovinska razmjena 2015. iznosila je 6.1 milijardu $.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.

1. korak: Za nastavak čitanja odaberite pretplatu:
 
1 mjesec
14 €
Pristup kompletnom advance.hr sadržaju u trajanju od 30 dana.
Izaberi
Mjesec dana pretplate
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja.
Ograničena akcija
AKCIJA! 1-godišnja pretplata!
 75 €  50 €  
(mogućnost plaćanja i na rate:
4.16 € mjesečno*)
*Iznos u slučaju plaćanja na 12 rata (opcija za sada dostupna samo preko PBZ banke).
Potvrdi
Trajanje pretplate - 12 mjeseci
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Specijalna ponuda je ograničena, iskoristite je dok traje!


 
Pristup samo ovom tekstu
5 €
Umjesto pretplate možete kupiti pristup samo ovom tekstu.
Izaberi
Uplatom ćete imati pristup ovom tekstu
Drugi tekstovi neće Vam biti dostupni (osim ako i za njih ne uplatite pristup)
Putem ovog koraka kreirat će Vam se korisničko ime tako da ako želite možete jednostavno proširiti svoj pristup uplatom jedne od regularnih pretplata.

2. korak: Odaberite način plaćanja
Pređite preko jedne od gornjih opcija i prikazat će Vam se detaljniji opis metode plaćanja.
Korištenjem sustava za online naplatu pristajem na Opće uvjete korištenja i Pravila o zaštiti privatnosti kao i na Opće uvjete o online plaćanju
Potreban je pristanak na uvjete korištenja
O sustavu pretplate:
- Klikom na odabranu opciju bit ćete prebačeni na sigurni sustav WSPay gdje možete u nekoliko trenutaka obaviti kupnju
- Možete birati između nekoliko metoda plaćanja, uključujući kartično plaćanje, kriptovalute itd.
- Kad Vam pretplata istekne bit ćete o tome obavješteni - pretplata se NE obnavlja automatski, odnosno morat ćete je sami obnoviti putem ovog sustava
- Nakon uspješne uplate dobit ćete korisničke podatke (ako ste novi korisnik).
- WSpay - Web Secure Payment Gateway advance.hr koristi WSPay za online plaćanja. WSPay je siguran sustav za online plaćanje, plaćanje u realnom vremenu, kreditnim i debitnim karticama te drugim načinima plaćanja. WSPay kupcu i trgovcu osiguravaju siguran upis i prijenos upisanih podataka o karticama što podvrđuje i PCI DSS certifikat koji WSPay ima. WSPay koristi SSL certifikat 256 bitne enkripcije te TLS 1.2 kriptografski protokol kao najviše stupnjeve zaštite kod upisa i prijenosa podataka.