Na Istočnom ekonomskom forumu u rujnu ove godine u Vladivostoku ruski predsjednik Vladimir Putin predložio je izgradnju grandioznog 42-kilometarskog mosta koji bi povezao ruski otok na Pacifiku Sahalin s japanskim otokom Hokkaido. "Postoje stvari apsolutno globalne prirode koje mogu voditi prema značajnim promjenama u infrastrukturi, energiji i visokoj tehnologiji", izjavio je ruski lider istodobno najavljujući planove da se Transsibirska željeznica proširi do Južne Koreje.
Navedeni projekti su tipični primjer onog što se naziva 'Putin's pivot to Asia' iliti Putinovo okretanje Aziji. Sintagma označava okretanje Ruske Federacije prema državama azijskog kontinenta kao odgovor na sve lošije odnose sa Zapadom. Okretanje Rusije prema Aziji nije novost koja se dogodila nakon uvođenja sankcija Europske unije i Sjedinjenih Država 2014. već posljednjih desetak godina približavanje je postupno, ali čvrsto. Kina, Indija, Japan, dvije Koreje, Vijetnam, Filipini samo su neke države s kojima Rusi grade izvanredne odnose. A nastoje graditi s cijelom kontinentom.
Službeno, rusko okretanje Aziji započelo je u Sankt Peterburgu u lipnju 2013. na Međunarodnom ekonomskom forumu kada je Putin najavio planove za odmak od Zapada i približavanje zemljama Azije s ciljem traženja novih tržišta za rusko gospodarstvo, pokretanja novih infrastrukturnih i energetskih projekata i traženja diplomatskih alternativa. Putin je pogodio u bit zato što je okretanje Aziji proklamirano pola godine uoči ukrajinske krize kojom će Zapad pokušati izolirati Rusiju politički i ekonomski. Međutim, to se naravno nije dogodilo zahvaljujući uvelike naglom jačanju ruskih pozicija u Aziji - kontinentu koji sve više postaje predvodnikom 21. stoljeća. Rusija se otvara Aziji kako bi zaštitila i ostvarila svoje vitalne nacionalne interese. Rusija vidi Aziju kako najznačajnije i najbrže rastuće tržište.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
