Putin ipak ne dolazi u Johannesburg - time je riješena nemoguća dilema po Južnoafričku Republiku, ali što to znači za BRICS i Rusiju?

Nakon nekoliko dana spekulacija iz Kremlja su danas potvrdili - ruski predsjednik Vladimir Putin ipak neće doći u Južnoafričku Republiku gdje se idućeg mjeseca održava BRICS summit već će u istom sudjelovati virtualno, odnosno iz Kremlja. Umjesto njega u Johannesburg, najveći grad JAR-a, doći će ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.

Glasnogovornik južnoafričkog predsjednika Cyrila Ramaphose, Vincent Magwenya, također je potvrdio da Putin neće doći te navodi kako je to rezultat "obostranog dogovora". Valja pritom spomenuti kako su pojedini dužnosnici u vlasti JAR-a sugerirali da je Putinu upućen (neslužbeni?) zahtjev da ipak ne dođe na summit iako je on, tvrde izvori, svakako imao namjeru doći.

Jasno, cijela ova situacija odvija se zbog uhidbenog naloga ICC-a, odnosno JAR bi bio obvezan uhititi Putina po dolasku u zemlju. Isto tako jasno je da je JAR htio pod svaku cijenu izbjeći takvu situaciju, odnosno nisu htjeli da ih se dovede u poziciju da moraju birati između toga kome će se zamjeriti. Malo je vjerojatno, odnosno skoro pa nemoguće da bi ruski predsjednik bio uhićen od strane snaga Južnoafričke Republike jer bi to, kako je rekao jučer i sam predsjednik Ramaphose, predstavljalo direktnu objavu rata Rusiji.

Neka vrsta kompromisnog rješenja mogla je jedino biti ta da se Putin ne pojavi na summitu. Ali zašto nije JAR jednostavno odbio zahtjev ICC-a i dozvolio da Putin dođe i prisustvuje summitu koji će se održati u Johannesburgu krajem idućeg mjeseca? Mogli su to izvesti, svakako, zapravo vladajuća stranka ANC (Afrički Nacionalni Kongres) i predsjednik Cyril Ramaphosa već su dali argument s kojim su planirali izaći pred ICC - u obrazloženju bi se navelo da nije moguće uhititi Putina zbog činjenice da bi takav potez doveo u opasnost nacionalnu sigurnost same Južnoafričke Republike, odnosno ona bi tada se mogla naći u direktnom ratu s Rusijom.

Pa zašto Ramaphosa nije učinio upravo to? Zar mu se, politički gledano, više isplatilo na jedan suptilan način odgurnuti Putina umjesto da se zamjeri ICC-u? To je bila poprilična i delikatna dilema. Naime, kako smo već i spomenuli u ranijem tekstu, Južnoafrička Republika je ekonomski još uvijek znatno vezanija uz EU i SAD, unatoč činjenici da sudjeluje kao jedna od pet zemalja članica BRICS-a (uz Brazil, Rusiju, Indiju i Kinu).

No, kada govorimo o političkoj snazi posve je jasno da je JAR najslabija karika u BRICS skupini. Oglušiti se na zahtjev ICC-a značilo bi da se JAR (geo)politički posve svrstao na stranu nadolazećih snaga istoka i juga, a to bi po njih moglo imati jako teške posljedice, naročito ekonomske. Takav ishod bi po JAR bio jako loš, naročito sada pošto već i imaju tešku ekonomsku situaciju zbog koje raste napetost u zemlji.

Nadalje, nije samo stvar njihovih zapadnih saveznika koji bi zasigurno htjeli kazniti vlasti u Pretoriji, tu je i interna opozicija koja već neko vrijeme nastoji kapitalizirati na cijeloj priči o srazu između Istoka i Zapada.

Kratki podsjetnik - otkako se JAR otarasio rasističkog aparthejd režima početkom 90-ih, na svim parlamentarnim izborima pobjeđuje jedna te ista stranka, ona koja je i sad vladajuća: ANC. Ne čudi, prvi predsjednik JAR-a bio i tadašnji predsjednik ANC-a, Nelson Mandela, a za vrijeme njegovog mandata ANC se proširio te je zapravo apsorbirao i brojne druge manje anti-aparthejd stranke i pokrete koji su djelovali u to vrijeme.

A opozicija? Svakako postoji, ponajviše u vidu glavne opozicijske stranke - Demokratske alijanse (DA). Od pada aparthejda DA je glavna i najveća opozicijska stranka, ali uvijek u opoziciji. Još nijednom nisu bili u stanju na izborima izazvati moć ANC-a, no čini se da taj dan dolazi. Naime, na svakim izborima od 1994. DA osvaja sve veći i veći broj mandata, a ANC osjeća da će doći trenutak kad će ih DA moći ugroziti, ili po pitanju vlasti ili glede toga da će morati sastavljati razne koalicije (niti jedan scenarij im se, dakako, ne sviđa).

Rezultati Demokratske alijanse na izborima od 1994. do 2019.

DA slovi kao centristička stranka koja u nekim aspektima naginje prema desnici, u nekim prema ljevici. Generalno se smatraju liberalnom strankom koja je voljna snažnije razvijati odnose sa Zapadom, odnosno SAD-om i EU-om. ANC je pak stranka koja predstavlja ideologiju Afričkog nacionalizma, ali i demokratskog socijalizma, što je svakako ostavština i iz vremena dok je ANC blisko surađivao sa SSSR-om u borbi protiv aparthejda.

Imajući to u vidu postaje još jasnije do koje mjere je išla Ramaphosina dilema... Da je potpuno okrenuo leđa ICC-u (dakle, "Zapadu"), DA bi to maksimalno iskoristila protiv ANC-a na idućim izborima, a isti su uskoro, iduće godine. Već i sad DA grabi potporu kod onog dijela biračkog tijela koje nikako ne odobrava sve veće približavanje JAR-a Rusiji i Kini. Jasno, izbijanjem rata u Ukrajini cijela situacija postala je još i delikatnija.

Brojne zemlje izvan zapadne orbite zauzele su poprilično neutralan stav prema ratu u Ukrajini odbivši, primjerice, sudjelovati u sankcijama prema Moskvi. No, prisutnost Putina u Johannesburgu bila bi ipak jedna druga razina i to je svima jasno.

Možemo pritom spomenuti kako se JAR već jednom oglušio na ICC-ov uhidbeni nalog. Bilo je to 2015. godine kada nisu uhitili tadašnjeg sudanskog predsjednika Omara al-Bashira. Jasno, to je bila jedna sasvim druga kategorija.

U današnjoj izjavi ureda južnoafričkog predsjednika navodi se kako će na predstojećem BRICS summitu, koji će se od 22. do 24. kolovoza održavati u Johannesburgu, uživo sudjelovati, uz Ramaphosu, lideri Brazila i Indije.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.