Po prvi puta u skoro dvije godine doći će do formalnog susreta NATO-ovih dužnosnika i Rusije, s naglaskom na krizu u Ukrajini te smanjivanju vojnih rizika u Afganistanu. Prema riječima glasnogovornika NATO Saveza, ne radi se o povratku na dobre odnose, već je susret odraz potrebe za razgovorom.
Forum koji postoji unutar NATO Saveza za razgovore s Rusijom nikad nije službeno raspušten, ali zadnji sastanak se održao u lipnju 2014., kada je Rusija anektirala Krimski poluotok putem referenduma. Obje strane su se dogovorile da se moraju održati razgovori na razini veleposlanika u Vijeću NATO-Rusija.
Vijeće je nastalo za vrijeme NATO-ovog summita u Rimu 28.svibnja 2002., na temelju već prethodno nastalog dogovora o zajedničkim odnosima, suradnji i sigurnosti. Radi se o mehanizmu za konzultacije, stvaranje konsenzusa, suradnje, zajedničkih odluka i zajedničkih akcija, u kojima NATO-ove države članice i Rusija surađuju kao jednakopravni partneri na nizu sigurnosnih pitanja od zajedničkog interesa. U skladu s deklaracijom iz Rima i osnivačkom aktu Vijeća, ono se bavi intenzivnijom suradnjom na polju borbe protiv terorizma, upravljanja krizama, neproliferacije, kontrole naoružanja i stvaranja mjera o izgradnji povjerenja, kao i na polju proturaketne obrane, logistike, suradnje vojski, reformi obrane i civilnim nesrećama. U skladu s time nastalo je 25 radnih skupina i odbora.
Od osnivanja odbora pa do 2014. Vijeće je zapravo dobro funkcioniralo, puno bolje nego, primjerice, Vijeće za suradnju između NATO-a i Ukrajine ili NATO-a i Gruzije. Održavane su zajedničke vježbe, NATO-ovi brodovi su uplovili u petrogradsku luku, dolazilo je do znatne suradnje u Srednjoj Aziji i Afganistanu, a posebice u logističkim i političkim pitanjima. Godina 2014. započela je također obećavajuće za Vijeće. Odmah u siječnju su se u Bruxellesu susreli direktori sigurnosnih politika, koji su raspravljali o kontroli naoružanja, razoružanju i neproliferaciji, a potom se 30.siječnja dogodio susret 29 ministara obrane Vijeća koji su donijeli plan o vojnom djelovanju za 2014. Ključna područja suradnje određena su za nastavak borbe protiv piratstva i terorizma, suradnja u potrazi i spašavanju na moru, kao i povećanje nekih vidova suradnje poput pružanja medicinske skrbi u vojnim poslovima.
Ujedno su se postavile mjere za borbu protiv krijumčarenja narkoticima, a pokrenute su i telemedicinske konferencije. Potom, 1. travnja 2014., ministri vanjskih poslova zemalja članica NATO-a su odlučili suspendirati svu praktičnu civilnu i vojnu suradnju između NATO-a i Rusije. Politički dijalog unutar Vijeća nije nužno prekinut, ali je postavljen na razinu veleposlanika ili više. Susret se prvi puta događa 20.travnja, a iz Bruxellesa smatraju da se radi o znaku volje za poboljšanje diplomatskih odnosa koji bi pomogli izbjegavanju bilo kakvog sukoba u budućnosti.
Zapravo, ovaj susret govori nešto značajnije drugo. Pokušaj europskih sila da razriješe ukrajinsku krizu na rusku štetu pokazao se propalim. Dok su u Kijevu marširale nacionalističke ukrajinske snage, a na istoku ruske separatističke snage, dotle je Europa odbacivala bilo kakav oblik razgovora. Sada, kada je agenda europskih prijestolnica propala, a Njemačka pokrenula dalekosežnu suradnju s Rusijom, i NATO se vraća pregovaračkom stolu. Prije samo nekoliko mjeseci NATO je šutljivo podupirao preplašene i nediplomatske izjave baltičkih zemalja i Poljske, te podržao najveću vojnu nadogradnju u istočnoj Europi još otkako je završio Hladni rat. Međutim, s novim vremenom dolaze i nova tumačenja tog naoružavanja. Bruxelles sada želi poručiti Moskvi da je NATO pun vojne transparentnosti i da ne želi kriva tumačenja poteza političko-vojnog saveza. Jedino je Poljska izjavila kako je Europa životno ugrožena od ruskog širenja, te da je Rusija čak opasnija od terorističke skupine Daeš.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
