Prvi dan bez ruskog plina: Koje su europske alternative? Izazovi se gomilaju kod svake opcije... od starih nuklearki, eksplozije na LNG terminalu u Teksasu do nizozemskog polja Groningen kojem prijete potresi ako se proizvodnja previše pojača...

Europa bi se uskoro mogla naći bez ruskog plina. Danas se zatvara plinovod Sjeverni tok 1 koji ispod Baltičkog mora spaja Rusiju i Njemačku. Rečeno je kako će plinovod biti zatvoren ukupno 10 dana zbog godišnjeg održavanja i nužnih radova. Naravno, s obzirom na aktualnu napetu situaciju i korištenje energenata kao oružje, postoji konkretna mogućnost da za deset dana plin neće nastaviti teći kroz ovaj plinovod. Koje su alternative u toj situaciji?

Za početak pogledajmo kako situacija danas izgleda, a nije dobra. Količina plina koja se isporučivala putem plinovoda Sjeverni tok 1 već je bila smanjena na 40%. Ruska strana također je citirala radove kao razlog.

Nadalje, plinovod koji prolazi kroz Ukrajinu zatvoren je u svibnju ove godine od strane Ukrajine koja tvrdi da su ruske okupacijske snage krive. Ukrajinski tranzitni koridor većinu plina šalje u Austriju, Italiju, Slovačku i druge zemlje istočne Europe (na tom popisu smo i mi).

Povrh toga već nekoliko europskih zemalja je bez ruskog plina jer su odbile rusku shemu plaćanja u ruskoj nacionalnoj valuti, rubaljama.

Pogledajmo konkretne brojke. 2021. godine oko 45% europskog plina stizalo je iz Rusije, uglavnom plinovodima. Na drugom mjestu je Norveška s 24% europske opskrbe, zatim Alžir s 11%, nekoliko postotaka ukupnog plina EU je dobivala iz Britanije, SAD-a i Katara.

Dakle, postoji ukupno 3 plinovoda koji spajaju Rusiju i Europu, pa ponovimo gradivo - to su:
1) Sjeverni tok 1 - od danas zatvoren, inače kapaciteta 55 BCM (milijardi kubičnih metara) godišnje.
2) Bratstvo - plinovod koji ide preko Ukrajine, zatvoren od svibnja, ima kapacitet od 140 BCM godišnje
3) Jamal - ide preko Bjelorusije i Poljske, ima najmanji kapacitet od svega 34 BCM godišnje. Otvoren je, ali plin kroz njega teče prema istoku još od početka ove godine, odnosno iz Njemačke prema Poljskoj (to zapravo znači da preko ovog plinovoda Poljska kupuje plin iz njemačkih zaliha, ne iz Rusije - zašto je s tim Poljska počela još krajem prošle godine? Zato što joj je to jeftinije nego kupovati plin iz Rusije). Nadalje, Moskva je uvela sankcije vlasniku poljske sekcije plinovoda Jamal-Europa.
4) Sjeverni tok 2 - trebao bi imati isti kapacitet kao i Sjeverni tok 1, 55 BCM. Navodno je plinovod u potpunosti izgrađen, ali Njemačka ga je odbila pokrenuti nakon ruskog napada na Ukrajinu tako do daljnjega ostaje prazan.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.