Armenija, zemlja od 3 milijuna stanovnika na prostoru Južnog Kavkaza, jedna je od preostalih ruskih saveznika iz tzv. post-sovjetskog prostora. Zemlje su strateški saveznici te tvore osovinu s Iranom.
Odnos između Rusije i Armenije seže u povijest. Rusija je važan akter u Armeniji od prve polovice 19. stoljeća. Naime, u to doba vodio se rat između Ruskog i Perzijskog carstva (1826-1828) nakon kojeg je Istočna Armenija postala dio Rusije. Nadalje, Rusija je sebe smatrala zaštitnicom kršćana u tadašnjem Otomanskom carstvu, a to uključuje i Armence.
Nakon raspada SSSR, Armenija je ostala jedini ruski saveznik na Kavkazu. Armenija ima dobre odnose s Rusijom te smatra kako su pojedini vojni ugovori esencijalni za njenu sigurnost. Obje zemlje su članice vojne alijanse CSTO.
Nadalje, Armenija je od 2. siječnja ove godine postala punopravna članica Euroazijske Unije, ekonomskog bloka u kojem dominira Rusija. Podsjetimo, Armenija je imala u planu pristupiti EU ekonomskom bloku, no onda su se predomislili i krenuli putem Moskve.
Nešto slično je pokušao i ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič, no znamo kako se to završilo. Srušen je s vlasti, a Ukrajina je sada na putu prema euro-atlantskim integracijama te je već potpisala EU ekonomski pakt.
Armenija je, dakako, znatno manja država od Ukrajine, ali strateški ipak iznimno važna. Rusija ima vojne baze u Armeniji te je Armenija jedna od svega nekoliko zemalja bivšeg SSSR-a gdje Rusija ima vojnu prisutnost (uz Armeniju Rusija ima baze u Bjelorusiji, Tadžikistanu i Kirgistanu, dok su baze povučene iz Uzbekistana, Azerbajdžana i Gruzije).
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
