Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja

Prosvjedi u Armeniji, novoj članici Euroazijske Unije, kao mogući veliki problem za Rusiju i utjecaj Moskve na Kavkazu

PIŠE:
24Objavljeno:
Armenija, zemlja od 3 milijuna stanovnika na prostoru Južnog Kavkaza, jedna je od preostalih ruskih saveznika iz tzv. post-sovjetskog prostora. Zemlje su strateški saveznici te tvore osovinu s Iranom.

Odnos između Rusije i Armenije seže u povijest. Rusija je važan akter u Armeniji od prve polovice 19. stoljeća. Naime, u to doba vodio se rat između Ruskog i Perzijskog carstva (1826-1828) nakon kojeg je Istočna Armenija postala dio Rusije. Nadalje, Rusija je sebe smatrala zaštitnicom kršćana u tadašnjem Otomanskom carstvu, a to uključuje i Armence.

Nakon raspada SSSR, Armenija je ostala jedini ruski saveznik na Kavkazu. Armenija ima dobre odnose s Rusijom te smatra kako su pojedini vojni ugovori esencijalni za njenu sigurnost. Obje zemlje su članice vojne alijanse CSTO.

Nadalje, Armenija je od 2. siječnja ove godine postala punopravna članica Euroazijske Unije, ekonomskog bloka u kojem dominira Rusija. Podsjetimo, Armenija je imala u planu pristupiti EU ekonomskom bloku, no onda su se predomislili i krenuli putem Moskve.

Nešto slično je pokušao i ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič, no znamo kako se to zavr...
Poštovani, za nastavak čitanja trebate biti pretplatnik.
Ako već jeste advance.hr pretplatnik, ulogirajte se