Armenija, zemlja od 3 milijuna stanovnika na prostoru Južnog Kavkaza, jedna je od preostalih ruskih saveznika iz tzv. post-sovjetskog prostora. Zemlje su strateški saveznici te tvore osovinu s Iranom.
Odnos između Rusije i Armenije seže u povijest. Rusija je važan akter u Armeniji od prve polovice 19. stoljeća. Naime, u to doba vodio se rat između Ruskog i Perzijskog carstva (1826-1828) nakon kojeg je Istočna Armenija postala dio Rusije. Nadalje, Rusija je sebe smatrala zaštitnicom kršćana u tadašnjem Otomanskom carstvu, a to uključuje i Armence.
Nakon raspada SSSR, Armenija je ostala jedini ruski saveznik na Kavkazu. Armenija ima dobre odnose s Rusijom te smatra kako su pojedini vojni ugovori esencijalni za njenu sigurnost. Obje zemlje su članice vojne alijanse CSTO.
Nadalje, Armenija je od 2. siječnja ove godine postala punopravna članica Euroazijske Unije, ekonomskog bloka u kojem dominira Rusija. Podsjetimo, Armenija je imala u planu pristupiti EU ekonomskom bloku, no onda su se predomislili i krenuli putem Moskve.
Nešto slično je pokušao i ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič, no znamo kako se to završilo. Srušen je s vlasti, a Ukrajina je sada na putu prema euro-atlantskim integracijama te je već potpisala EU ekonomski pakt.
Armenija je, dakako, znatno manja država od Ukrajine, ali strateški ipak iznimno važna. Rusija ima vojne baze u Armeniji te je Armenija jedna od svega nekoliko zemalja bivšeg SSSR-a gdje Rusija ima vojnu prisutnost (uz Armeniju Rusija ima baze u Bjelorusiji, Tadžikistanu i Kirgistanu, dok su baze povučene iz Uzbekistana, Azerbajdžana i Gruzije).
Kada bi jednog dana Rusija izgubila naklonost i saveznički odnos Armenije, to bi bio veliki udarac za Moskvu jer bi izgubili sav utjecaj na Kavkazu. Naime, nekadašnje sovjetske republike Azerbajdžan i Gruzija danas su sve samo ne ruski saveznici, a Rusija je 2008. i ratovala s Gruzijom nakon čega su se dvije gruzijske regije, Južna Osetija i Abhazija, odvojile, mada osim Rusije i još nekoliko zemalja, nisu međunarodno priznate.
Armenija kao saveznik za Rusiju je važna iz mnogo razloga, ali upravo zbog toga bi geopolitički neprijatelji Rusije voljeli vidjeti kako Armenija Rusiji okreće leđa.
Imajući u vidu da je zemlja vrlo lojalan saveznik, do sada jednostavno nije bilo prilike za pokušaj okretanja Armenije kontra Rusije ili izvođenje nekih "obojenih revolucija". No, sada se tim ambicijama - koje nesumnjivo postoje - možda ipak pruža unikatna prilika.
Naime, upravo traju sve veći prosvjedi u nekoliko armenskih gradova, a sentimenti su relativno anti-ruski. Spomenimo pritom kako je Armenija poprilično homogena nacija - oko 98% stanovnika su Armenci.
Zašto se događaju prosvjedi i zašto imaju anti-ruski karakter? Postoji razlog. Naime, početkom ovog tjedna jedan je ruski vojnik, stacioniran u ruskoj vojnoj bazi u gradu Gyumri (oko 120 km sjeverno od glavnog grada Jerevana), pobio šest članova jedne armenske obitelji.
Zašto je to učinio mladi ruski vojnik iz Sibira po imenu Valerij Permjakov? Još uvijek nisu okolnosti sasvim jasne, no sudeći prema medijskim izvještajima, izgleda kako vojnik nije bio posve mentalno zdrav. Prema pojedinim izvorima odšetao je iz baze s kalašnjikovom te tada, nasumično, kod jedne obitelji tražio čašu vode, kada mu ovi navodno nisu dali, sve ih je pobio - uključujući i dijete od svega 2 godine.
Nakon pokolja ga je privela ruska vojska te se sada još uvijek nalazi u vojnoj bazi na rubu grada. No, stanovnici su ogorčeni te traže da se ubojici sudi u Armeniji. Hoće li Rusija to dopustiti? Teško, naime, Rusija svoje vojnike nikada ne predaje stranim vlastima.
Pitanje je tko ima pravo suditi ubojici armenskih civila - prema pojedinim interpretacijama vojnog ugovora s Armenijom, armenske vlasti su nadložne za ono što se desi izvan teritorija ruske vojne baze. Nadalje, posve je nejasno kako je vojnik s kalašnjikovom tek tako mogao odšetati iz vojne baze.
Unatoč činjenici da je vojna baza znatan izvor prihoda za lokalno stanovništvo, nisu svi zadovoljni ruskom vojnom prisutnošću, naročito ako se zna da ovo nije prvi incident - u istom gradu 1999. dvoje ruskih pijanih vojnika otvorilo je vatru na gradskoj tržnici ubivši pritom dvoje ljudi te ranivši desetke.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
