Proslava degradacije demokracije: Moldavija ove jeseni, kao i Rumunjska prije i Mađarska uskoro, otkriva europski dvostruki standard u praksi - toleriraju se isključenja i stranaka i biračkog tijela pred same izbore, sve prolazi ako je ishod poželjan

Parlamentarni izbori u Moldaviji, održani 28. rujna 2025., predstavljeni su kao referendum o "europskoj budućnosti" nasuprot "povratku u rusku orbitu". U praksi, međutim, okvir je već bio zadan: prihvatljiv je bio samo jedan ishod. Vladajuća stranka PAS predsjednice Maie Sandu dobila je još jedan mandat, ali ne toliko zbog uvjerljive slobodne utakmice, koliko zbog političko-institucionalnog kalibriranja terena – od zabrana stranaka svega 48 sati prije glasanja do asimetričnog tretmana dijaspore i pretvaranja optužbi o "hibridnom ratu" u carte blanche za izvanredne mjere.

Najkontroverzniji potez dogodio se u finišu kampanje. Središnje izborno povjerenstvo izbacilo je s liste dvije oporbene, pro-ruski percipirane stranke: "Srce Moldavije" Irine Vlah i "Moldova Mare" Viktorije Furtuna. Obrazloženje: prikriveno financiranje, kupovina glasova, nedeklarirani strani novac. "Moldova Mare" je dodatno stigmatizirana kao "nasljednica" već ranije zabranjene Sorove stranke. Vlah je odluku nazvala političkim spektaklom, a zanimljiv detalj je i što su joj samo dan ranije tri članice EU – Latvija, Estonija i Poljska – zabranile ulazak, optuživši je za "pomaganje ruskom uplitanju u moldavske izbore". Time je oporba de facto obezglavljena uoči završnice, bez realne mogućnosti pravnog lijeka.

Vlada je svoje poteze upakirala u narativ o sprječavanju gigantske operacije Kremlja: "stotine milijuna eura", masovna korupcija glasača, cyber-rnapadi, dezinformacije... Usred tih tvrdnji provedene su stotine pretresa, deseci uhićenja i restrikcije financiranja. Dio novinarskih i analitičkih otkrića išao je u prilog uzbuni – od curenja ruskih planova do istraga o mrežama povezanim s Ilanom Sorom – no politički ishod ostaje isti: državne institucije postale su arbitar dozvoljenog spektra politike. Kada vlast bira konkurenciju, a ne birači, teško je govoriti o ravnopravnosti, ma koliko da "prijetnja izvana" izgledala i stvarno.

Sam izborni dan protekao je bez ozbiljnog nasilja, ali ne i bez prijepora. OSCE-ova misija, uobičajeno mjerena u tonovima diplomatske umjerenosti, izbore je nazvala kompetitivnima i dobro organiziranima s obzirom na "hibridne prijetnje". Ipak, naglasila je da su kasne zabrane stranaka potkopale pluralizam i kandidatima uskratile učinkovitu pravnu zaštitu. Lokalni nadzorni akteri bilježili su i korištenje administrativnih resursa PAS-a tijekom kampanje – uvijek sklizak teren u državama gdje je granica između službenih dužnosti i stranačke promocije tanka.

Posebno je osjetljiva bila dijaspora. Na Zapadu – gdje tradicionalno prevladavaju pro-EU glasovi – formirale su se duge kolone, a odaziv je bio iznadprosječan. U Rusiji – gdje živi golem broj moldavskih radnika i gdje oporba očekuje bolje rezultate – otvorena su samo dva biračka mjesta za cijelu zemlju (!). Argument vlasti: sigurnosne okolnosti i prethodni model iz 2024. Rezultat: tisuće ljudi nisu ušle u birališta. U zemlji koja vreba svaki postotak, takva arhitektura distribucije glasača više je od tehničkog pitanja, ona je strateška odluka s predvidivim posljedicama po ishod.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.