Na jugu Arabijskog poluotoka ne jenjavaju napetosti oko Jemena. Politički proces je u poteškoćama, a Ujedinjeni narodi, na čelu s posebnim izaslanikom Islamilom Uldom Čejhom, su odlučili suspendirati mirovne pregovore u Kuvajtu za još jedan mjesec, ako ne i duže od toga. Nade za rješavanjem jemenske krize i rata propale su nakon što je UN predstavio novi mirovni plan, kojega su prihvatile Hadijeva vlada i zemlje Arabijskog poluotoka, dok su Hutiji i bivši predsjednik Ali Abdulah Saleh postavili uvjete za prihvaćanje plana koji nisu bili realni. Tijekom proteklih par mjeseci, Hutiji i Saleh su optuživali vladu i Zaljevske zemlje za odbijanje bilo kakvog političkog rješenja i nastavku rata. Zapravo, pregovori u Kuvajtu su samo bili zavlačenje da se predahne od dugog i iscrpljujućeg rata koji je ispraznio saudijsku riznicu.
Za Saudijsku Arabiju bi rat u Jemenu mogao biti ono što je Afganistan za Sovjete i Amerikance – zemlja vrlo teškog zemljopisnog terena, s mnoštvom plemena, međunarodnih utjecaja i nedostatka središnje vlasti. I sama povijest Jemena pokazuje da kriza u toj zemlji nije započela prije 16 mjeseci kada je došlo do punog rata, pa niti prije pet godina kada je srušen Saleh, već desetljećima prije. Nakon rezolucije Vijeća sigurnosti 2216, koja poziva na prihvaćanje vlasti koju vodi predsjednik Abed Rabo Mansur Hadi u Sani, a koju su zajdijevski Hutiji i sljedbenici Saleha odbili, malo je uvjerenja da će doći do političkog prodora prema mirnom rješenju.
Hutiji i Saleh su prošlog mjeseca stvorili vijeće koje vlada glavnim gradom i većinom sjevernog Jemena, tradicionalno zajdijevskom šijitskom regijom. Time se Jemen donekle podijelio, jer šijiti dominiraju sjeverom i istokom, a suniti jugom i zapadom. Unatoč prekidu vatre, nasilje nije prestalo, te postoje borbe oko nekih mjesta, kao što je grad Taiz. Hutiji i Saleh su predložili UN-u da stvori tranzicijsku vladu u kojoj ne bi bio Hadi, ali je Hadi odbio prepustiti svoje mjesto. Hadija podupire Rijad, te njegovoj slaboj vladi daje financijska i oružana sredstva kako bi se održao u Adenu. Saudijci su odabrali Hadija nakon Arapskog proljeća, ali nisu zadovoljni njegovom tvrdoglavošću. No, napustiti Hadija sada značilo bi prepustiti Jemen svojim protivnicima. Stoga je Rijad najavio oživljavanje svoje vojne operacije, koja se treba suočiti s nastavkom nasilja koji proturječi primirju.
Operacija Obnova nade, koja je pokrenuta 21. travnja 2015. je tako i dalje aktivna, a saudijski zrakoplovi već gađaju pozicije pobunjenika. Saudijski general Ahmed al-Asiri, koji je savjetnik saudijskog ministra obrane i glasnogovornik Arapske koalicije, smatra da je neuspjeh pregovora u Kuvajtu zapravo prilika da se skrše Hutiji i iranski utjecaj na jugu Arabijskog poluotoka. Kao izgovor za napad, prihvaćen je upad hutijevskih pobunjenika na saudijski državni teritorij. Stoga je ponovno pokrenuta akcija koja stremi kažnjavanju kršitelja primirja, iako samim tim činom i Saudijska Arabija krši primirje. Efektivno, razgovor u Kuvajtu je završen.
Ali nije jasno koji je sada cilj Rijada. Ukoliko Saudijci žele zauzeti Sanu i druge sjeverne gradove, onda možemo očekivati još jače borbe, jer bi se glavni grad pretvorio u grad-bojišnicu i groblje za obje vojske. Koalicijske snage već drže istočni ulaz u Sanu, ali se ne upuštaju u ulične borbe, znajući da bi one bile krvave i skupe, dok bi Hutiji istodobno učvrstili svoju kontrolu nad tradicionalnim šijitskim područjima duž sjeverne granice Jemena. Time se saudijski pogranični gradovi stavljaju pod hutijevsku prijetnju jer oni mogu stradati u obliku odmazde. Stoga je Rijad započeo prisilnu evakuaciju građana iz provincije Džizan. Mnogi stanovnici nisu htjeli otići, pa je saudijska vojska prijetila oduzimanjem njihovog građanstva i da će uništiti njihove identifikacijske i putne dokumente. Postoje i vijesti da je saudijski režim već ukinuo pristup vodnim resursima i rezervoarima, a i hrane ima manje. Džizan je najsiromašnija saudijska regija, gdje više od 30 posto stanovništva živi u potpunom siromaštvu i to u jednoj od najbogatijih zemalja na svijetu.
Rat je vrlo skup za Rijad. Prošle je godine pustinjska kraljevina imala treći najveći vojni proračun, odmah nakon proračuna SAD-a i Kine. Velik dio tog proračuna odlazi na preskupu jemensku vojnu pustolovinu, a taj rat očito oduševljava mnogobrojne sile u svijetu. Naime, SAD i Velika Britanija prodaju Saudijskoj Arabiji goleme količine municije i drugih potrepština, te ne žele stoga da se rat brzo završi. S obzirom da cijene nafte opet padaju, zemlja s 20 milijuna stanovnika ne može više financirati rat u Jemenu. Saudijska Arabija siromaši i to vrlo, vrlo brzo. Veliki muftija Šejh Abdul-Aziz Al Šejh, predsjednik Vijeća viših učenjaka i glavni vehabitski klerik u državi, pozvao je privatne kompanije, banke i poduzetnike da doniraju novac za pomoć obiteljima poginulih vojnika u ratu, a sveučilišta je pozvao da daju besplatno obrazovanje njihovoj djeci. Al Šejh je također pozvao na donacije za pomoć pograničnim gradovima koji su pod napadom. Ovakvi pozivi jasno daju do znanja koliko je skup rat i koliko on utječe na svakodnevan život prosječnog Saudijca.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
