Priča oko Donalda Trumpa i njegovog predsjedništva je zanimljiva i zbog političke šizofrenije koju stvara na američkoj sceni. S jedne strane on se trudi cijeloj jednoj klasi neo-konzervativaca, ratobornih generala i drugih militarista pokazati da je "jedan od njih" pa tako pred Generalnom skupštinom UN-a ide dalje nego ijedan predsjednik u povijesti te Sjevernoj Koreji prijeti "totalnim uništenjem". S druge strane poraženi američki establišment nikako da ga prihvati u potpunosti čak ni u ovim trenucima kada se on nudi bez pogovora i pristaje biti ono što se od njega očekuje da bude.
Možda se neke stvari jednostavno ne mogu promijeniti tako brzo kada jednom silovito krenu u jednom pravcu. Trumpa, nakon pobjede na izborima, optužili su da je pobijedio zahvaljujući navodnoj "zavjeri" s Rusijom. Iako je prošlo već više od 9 mjeseci od toga, nitko još nije definirao o kakvoj se to zavjeri zapravo radi.
No, pošto se neke zavjere ne mogu definirati izgleda kako je odlučeno da definicija nije zapravo niti potrebna, dovoljno je ljudima usaditi u glave da se "nešto" dogodilo i da Rusija ima veze s time. Od te priče se ne odustaje i ona ovih dana dobiva novi zamah. Naime, sada se više ne govori toliko o tome da je Rusija "postavila" Trumpa na vlast, jer Trump je tu i počinje pokazivati znakove privrženosti američkim vladajućim elitama - umjesto toga narativ se okreće na drugu stranu, na tvrdnje da je Rusija zapravo "napala" Ameriku, da je SAD već "u ratu" s Rusijom.
Kako? Spominju se navodni ruski cyber napadi, ali ni oni nisu dokazani. No, pošto to američkoj javnosti može zvučati poprilično apstraktno kreće se s tvrdnjama da Rusija "napada" SAD svojom propagandom, odnosno da stanovnicima SAD-a, ali i svih drugih "razvijenih Zapadnih demokracija", sistematski ispire mozak i okreće ih protiv njihovih Vlada i medija.
Drugim riječima, ljudi na Zapadu živjeli bi u beskonačnoj sreći i blagostanju da nije zle Rusije koja im poput kakvog zlog demona šapće na uhu i huška ih protiv svojih matičnih zemalja, lidera, demokracije i medija.
Takve tvrdnje, da je Rusija kriva za sve, toliko su se rasplamsale da sada već podsjećaju na nacističku propagandu u kojoj se za sve krivilo Židove. No, ova propaganda, a jest propaganda, ne ide putem prozivanja svih Rusa već samo ruskog vodstva koje se prikazuje u najgorem mogućem svjetlu.
Američki propagandni narativ slijedi ideju da je sav ruski narod zapravo porobljen od strane autoritarnog režima na čijem čelu se nalazi najopasnija osoba na svijetu - Vladimir Putin. I tu nema odstupanja, Putin je utjelovljenje zla, ekvivalent Hitleru, možda još i gore, a svi koji ne prihvate takav stav u potpunosti su izdajnici i potencijalno vrlo opasne osobe po nacionalnu sigurnost.
Problem je u tome što ljudi teško prihvaćaju, odnosno gutaju, ovu neo-babaroga propagandu. No, što se mase u SAD-u i na Zapadu više opiru usvajanju takvog narativa to propaganda postaje sve žešća, ali mogli bismo reći i sve očajnija.
Već neko vrijeme se u akademskim krugovima govori i upozorava na to da ljudi na Zapadu generalno više nisu "ozbiljni", da konzumiraju isključivo zabavni i anti-intelektualni sadržaj i da će se to u konačnici odraziti na taj način da će ih vlasti pokušati kontrolirati metodama na razini malog djeteta.
Jesu li ljudi stvarno "oglupili" ili su jednostavno prisiljeni konzumirati loš sadržaj koji im se servira, stvar je jedne veće debate, ali je svakako očito da vladajući smatraju da su mase oglupljene do jedne sasvim nove razine. Upravo nastavak ove anti-ruske propagandne histerije savršen je dokaz za tu pretpostavku.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.