Njemačka kancelarka Angela Merkel posjetila je ovog tjedna Budimpeštu, po prvi put nakon 5 godina. Za vrijeme sastanka s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom zasigurno je razgovarala o brojnim temama, no jedna je bila centralna - barem tako smatraju izvori koji su popratili njen dolazak u Budimpeštu. Centralna tema je zapravo sam Viktor Orban i pretpostavka da je postao previše "slobodan" u svojim interpretacijama, kako domaće, tako i vanjske politike.
Merkel želi da se Orban drži EU "načela" po pitanju ključnih pitanja. Drugim riječima od njega očekuje da se ne ističe previše, a neki bi čak mogli reći i da se od njega očekuje da bude "poslušan", što on pak uporno odbija te na sve kritike odgovara jednom specifičnom začuđenošću, mada jako dobro zna zašto ga se kritizira i iz kojih pravaca.
U načelu zemlje članice Europske Unije su suverene, a to bi značilo da imaju pravo na vlastitu autonomiju odlučivanja. Tako to zvuči u teoriji, u praksi se očekuje da se manje (po utjecaju) članice podrede većima. Ta očekivanja postala su naročito izražena u trenucima kada EU nastoji djelovati kao politički kolektiv. Najbolji primjer je aktualna kriza u Ukrajini - jake EU članice od malih očekuju da imaju identičan stav prema Rusiji, prema cijeloj kronologiji sukoba i - što je sada najvažnije - prema nužnosti produljenja sankcija prema Rusiji.
Za Orbana se znalo da vodi jednu drugačiju politiku. On se domaćoj javnosti predstavlja kao konzervativni populist, takvi očito najbolje prolaze u post-socijalističkoj Mađarskoj, no njegova politika ima i brojne socijalne aspekte, a to se najbolje može vidjeti iz odnosa prema ekonomiji.
Orban ima znatnu podršku, mada danas manje nego kada je došao na vlast prije pet godina. Razlozi su djelomično i ekonomski. Naime, 2008. Mađarsku je pogodila žestoka financijska kriza te je došlo do najvećeg smanjenja ekonomije u povijesti zemlje, govorimo o recesiji od čak -6,4%.
27. listopada 2008. Mađarska je uzela kredit od MMF-a i EU u iznosu od 25 milijardi USD. Tada (kako to i obično biva) dolazi i do sve većeg pada potrošnje i porasta nezaposlenosti. Nadalje, oko 60% Mađara s kreditima imalo je kredite u stranoj valuti, euro ili švicarski Franak. Vrijednost prema mađarskoj valuti, forinti, rasla je, što je izazvalo paniku među tisućama građana. Slična stvar desila se sada u Hrvatskoj zbog švicarskih poteza, no Mađari su ovog puta bili sigurni, a uskoro ćemo saznati i zašto.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
