Posljedice pandemije na ditribucijske kanale i dalje se osjećaju, odnosno neki sektori nisu se oporavili čak ni popriličnim otvaranjem ključnih svjetskih ekonomija. No, na situaciju ne djeluje samo aktualno stanje već i prognoze po pitanju najbliže budućnosti, primjerice što će biti ove jeseni.
Globalna ekonomija ravna se prema tim prognozama, a one nisu dobre. Ušli smo već u drugu polovicu 2021. godine, a kraj pandemije, ako ćemo biti sasvim realni, još se uopće ne nazire. Početkom ove godine velika nada polagala se u cjepiva, no već i tad neki stručnjaci upozoravali su na scenarij u kojem bi se moglo ispostaviti da cjepiva neće biti posve djelotvorna u slučaju da virus mutira. Nažalost upravo to se i dogodilo. Virus je mutirao - što je bilo svakako i za očekivati imajući u vidu koliki broj domaćina mu se "pružio". Danas smo u situaciji da delta soj koronavirusa postaje globalno dominantan. U cjepiva se još uvijek polaže gotovo potpuna nada iako je već sad poznato da ista sve slabije štite od zaraze, ali zato barem štite, kako se tvrdi, od težih oblika oboljenja.
Ali pitanje koje se postavlja - a počinje si ga svakako postavljati i globalna ekonomska struktura - je ovo: što ako virus dodatno mutira pa učini cjepiva neučinkovitim čak i u obrani od teškog oboljenja? U tom slučaju bismo se vratili na "početnu točku". Opasna prekretnica bila je dopuštanje masovnog širenja virusa u Indiji (što se može "zahvaliti" i tamošnjim vlastima koje su odbijale na vrijeme reagirati) otkuda je došao delta soj (inicijalno: "indijski soj").
Vratimo se na pitanje ekonomije, konkretno globalnih distribucijskih kanala. Kako opasnost od još dugotrajnije pandemije može pridonijeti "pucanju" istih? Nije tu toliko riječ o tome da će ponestati ljudske snage koja ih pokreće (iako je i to problem, ako prevelik broj radnika odjednom završi u izolaciji), možda je još i veći problem taj što neizvjesnost uzrokuje "divljanje" cijene određenih resursa koji su neophodni u, primjerice, proizvodnji tehnologije (opširnija tema po tom pitanju: Poluvodiči i krhkost modernog svijeta: Sprema li nam se nestašica računala i je li već ovdje?).
Najveći izazov događa se u trenucima kad se problemi gomilaju, u konkretnom vremenu i u proizvodnji straha od ponavljanja, a takvu situaciju imamo baš sada. Velike prirodne katastrofe odnijele su stotine života u Njemačkoj i Kini. Ljudska tragedija od šokantnih poplava je strašna, ali kad ovu situaciju sagledamo iz ekonomsko-zemljopisne perspektive imamo ozbiljne prirodne katastrofe u dvije ključne ekonomske točke svijeta. Nadalje, ovo nisu izvanredni scenariji kao, recimo, neočekivani snažni potresi. Ovo su naznake ekstremnih vremenskih uvjeta koji će po svemu sudeći postajati sve češći, baš kako se već godinama i upozoravalo da će ekstremno vrijeme biti jedna od opasnih posljedica klimatskih promjena.
Povrh toga imamo još jednu "pošast modernog doba" - cyber-napade. Dakako, hakerski napadi nisu nikakva novost, prisutni su već desetljećima, ali sada možda po prvi put isti dosežu jednu sasvim novu magnitudu pa smo tako nedavno imali čak i blokadu najvećeg američkog naftovoda Colonial pipeline, ali i niza velikih kompanija i infrastrukture. Ovih dana na cyber udaru nalaze se ključne pomorske luke u Južnoafričkoj Republici što stvara dodatni pritisak na distribucijske kanale svijeta.
To je nešto za čime u normalno-funkcionirajućim vremenima uopće ne idemo, no globalni distribucijski kanali zapravo su vrlo krhke "konstrukcije" koje jako lako mogu biti izbačene iz operacije. Postoji više razloga zašto je to tako, ali jedan od glavnih se tiče upravo globalnog ekonomskog modela. Kapitalistički način proizvodnje inzistira na maksimalnoj učinkovitosti i isplativosti. Najčešće se ne vodi računa o alternativima dok "glavna žila" funkcionira jer sve drugo rezultiralo bi gubicima.
Ključne logističke kompanije, ekonomisti i stručnjaci za distribuciju tvrde kako su ovi nagomilani problemi doveli globalne kanale opskrbe "do točke pucanja". Drugim riječima, idući problem - ili samo loša vijest - mogli bi dovesti do prekida, a samim time i do naglih nestašica.
Je li moguće da je situacija danas gora nego na vrhuncu lockdownova iz 2020. godine? Nažalost moguće je. Naime, iako smo mi u Europi 2020. proveli uvelike u "hibernaciji", Azija je funkcionirala relativno dobro, a Azija je glavni faktor globalne distribucije. Sad pak imamo situaciju da je delta soj poharao aziju što je pak dovelo do restrikcija koje ranije nisu bile na snazi. U konkretnom smislu dolazi i do nagle nestašice posada na teretnim brodovima. U ovom trenutku, procjenjuje se, diljem svjetskih mora nalazi se oko 100.000 pomoraca koji ne mogu ići na dopust jer ih jednostavno nema tko zamijeniti.
Generalni tajnik Međunarodne brodske komore, Guy Platten, rekao je u razgovoru za novinsku agenciju Reuters: "Mi nismo više na rubu druge krize s promjenom posade - mi smo ušli u tu krizu. Ovo je krajnje opasan trenutak po globalne distribucijske kanale".
Ali kopneni transport nije toliko pogođen, zar to ne znači da postoji alternativa? Teško, zapravo nemoguće. Naime, brodovima se prevozi čak 90% globalne trgovine, a to znači da svaka kriza u brodskom prijevozu pogađa distribuciju doslovno svega - od nafte, željezne rude, hrane, lijekova, do elektronike.
Njemačka shipping kompanija Hapag Lloyd ističe kako situacija predstavlja "ekstremni izazov".
"Kapacitet brodova je vrlo popunjen, prazni kontejneri su rijetki, a operativna situacija u određenim lukama i terminalima se zapravo ne poboljšava. Očekujemo da će se ova situacija vjerojatno nastaviti i u četvrtom kvartalu, ali u ovom trenutku to je jako teško predvidjeti", navode iz kompanije.
Kineske poplave uzrokovale su veliki problem u transportu ugljena iz kineske regije Unutarnja Mongolija, baš u trenutku dok elektrane imaju najzahtjevnije ljetne dane. U Njemačkoj su pak poplave povećale broj zakašnjelih isporuka za 15%.
Cyber-napadi ovog tjedna su pogodili terminale i luke u Cape Townu i Durbanu u Južnoafričkoj Republici. Zatim imamo poprilično kaotičnu situaciju u Engleskoj. Naime, tamo su početkom tjedna ukinute Covid-19 restrikcije, ali stanovnici se nadziru putem službene državne zdravstvene aplikacije. Ovog tjedna stotine tisuća radnika dobilo je poruku da moraju stupiti u izolaciju zbog kontakta s nekime tko je bio zaražen koronavirusom. To je uzrokovalo veliki nedostatak radnika u dućanima, benzinskim postajama... Takva situacija je pak dovela do panične kupovine kod stanovnika.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
