Američki general John Nicholson, koji zapovijeda američkim vojnim snagama u Afganistanu, izjavio je da Talibani primaju oružje i drugu opremu od Rusije. Izjava je to koja dodatno komplicira 15-godišnji rat u toj zemlji kao i odnose Kremlja s Washingtonom. U izjavi medijima, američki ministar obrane Jim Mattis je također potvrdio da američka vlada dobiva izvještaje o toj pomoći, te je rekao da Amerika podupire svakoga tko želi pomoći u procesu pomirenja, ali svi koji naoružavaju pobunjenike pomažu napadima kao onaj koji se nedavno dogodio u Mazar-e-Šarifu, najvećem gradu afganistanskog sjevera.
Ti anonimni izvještaji obavještajaca govore da su Rusi povećali opskrbu opremom i manjim naoružanjem Talibanima u posljednjih 18 mjeseci. Tako je Rusija navodno slala naoružanje kao što su strojnice pod idejom da se taj materijal koristi za borbu protiv Daeša (ISIL) u istočnom Afganistanu. Umjesto toga, oružje se pojavilo u afganistanskim južnim provincijama Helmand i Kandahar, gdje Daešovaca ima iznimno malo, ali gdje je i najveći otpor afganistanskih Talibana. Naravno, ovakve izravne optužbe govore da ne može biti obnove dobrih odnosa Moskve i Washingtona u bližoj budućnosti, no to se i očekivalo. U Rusiji se ne negira odnos prema Talibanima, jer upozoravaju da se upravo Talibani bore protiv Daeša.
Dio je to cjelokupne nove ruske politike prema Afganistanu koja je otpočela ove godine. Poseban izaslanik ruskog predsjednika Vladimira Putina u Afganistanu Zamir Kabulov ima važnu ulogu oblikovanja i provođenja ruske politike prema Afganistanu i Pakistanu; zajednički pristup odražava odličnu logiku da se stanje u Afganistanu ne može popraviti bez istovremenog konstruktivnog odnosa Pakistana prema svojem zapadnom susjedu. Kabulov je sam vrlo osebujna osoba s obzirom da je bio prisutan u sovjetskoj okupaciji Afganistana u osamdesetima kada je bio niže rangirani diplomat u sovjetskom veleposlanstvu, ali ujedno i najviši KGB-ov agent u zemlji. U svom nastupu Kabulov pokazuje to bogato iskustvo te ukazuje na rusku zainteresiranost obrane afganistanskih granica i nastojanja da se nestabilnost ne prelijeva u tzv. rusko blisko susjedstvo odnosno u srednjoazijske zemlje Turkmenistan, Uzbekistan i Kirgistan. Istodobno, Kabulov sagledava situaciju iz geopolitičke prizme koja danas možda i nije toliko aktualna kao u vrijeme Hladnog rata, ali svakako skreće pozornost na problematiku stacioniranja američkih trupa tako blizu ruske interesne sfere.
Od 2016. Rusija se počela približavati svom nekadašnjem neprijatelju Talibanima. Još krajem 2015. Moskva je počela skupljati izvještaje o oružanom otporu Talibana protiv Daeša, koji se počeo naglo širiti Afganistanom. Dubljim promatranjem se vidi da je u afganistanski Daeš ušlo mnogo radikalnih Talibana koji nisu zadovoljni smanj...
Ti anonimni izvještaji obavještajaca govore da su Rusi povećali opskrbu opremom i manjim naoružanjem Talibanima u posljednjih 18 mjeseci. Tako je Rusija navodno slala naoružanje kao što su strojnice pod idejom da se taj materijal koristi za borbu protiv Daeša (ISIL) u istočnom Afganistanu. Umjesto toga, oružje se pojavilo u afganistanskim južnim provincijama Helmand i Kandahar, gdje Daešovaca ima iznimno malo, ali gdje je i najveći otpor afganistanskih Talibana. Naravno, ovakve izravne optužbe govore da ne može biti obnove dobrih odnosa Moskve i Washingtona u bližoj budućnosti, no to se i očekivalo. U Rusiji se ne negira odnos prema Talibanima, jer upozoravaju da se upravo Talibani bore protiv Daeša.
Dio je to cjelokupne nove ruske politike prema Afganistanu koja je otpočela ove godine. Poseban izaslanik ruskog predsjednika Vladimira Putina u Afganistanu Zamir Kabulov ima važnu ulogu oblikovanja i provođenja ruske politike prema Afganistanu i Pakistanu; zajednički pristup odražava odličnu logiku da se stanje u Afganistanu ne može popraviti bez istovremenog konstruktivnog odnosa Pakistana prema svojem zapadnom susjedu. Kabulov je sam vrlo osebujna osoba s obzirom da je bio prisutan u sovjetskoj okupaciji Afganistana u osamdesetima kada je bio niže rangirani diplomat u sovjetskom veleposlanstvu, ali ujedno i najviši KGB-ov agent u zemlji. U svom nastupu Kabulov pokazuje to bogato iskustvo te ukazuje na rusku zainteresiranost obrane afganistanskih granica i nastojanja da se nestabilnost ne prelijeva u tzv. rusko blisko susjedstvo odnosno u srednjoazijske zemlje Turkmenistan, Uzbekistan i Kirgistan. Istodobno, Kabulov sagledava situaciju iz geopolitičke prizme koja danas možda i nije toliko aktualna kao u vrijeme Hladnog rata, ali svakako skreće pozornost na problematiku stacioniranja američkih trupa tako blizu ruske interesne sfere.
Od 2016. Rusija se počela približavati svom nekadašnjem neprijatelju Talibanima. Još krajem 2015. Moskva je počela skupljati izvještaje o oružanom otporu Talibana protiv Daeša, koji se počeo naglo širiti Afganistanom. Dubljim promatranjem se vidi da je u afganistanski Daeš ušlo mnogo radikalnih Talibana koji nisu zadovoljni smanj...
