Pridnjestrovlje - povijest počinje: Priča o separatizmu, identitetu, drugoj strani rijeke i novom ratu pred vratima

Pridnjestrovlje, odcijepljena regija Moldavije, desetljećima je više bila politički kuriozitet nego kakvo ozbiljno žarište iako se uvijek provlačilo da bi baš ovaj prostor jednog dana mogao postati točka velike nestabilnosti. Čini se da su ti dani došli.

Ova separatistička regija također je poznata i pod nazivom Transdnjestarska Republika, a i Pridnjestrovska Moldavska Republika. Riječ je o prostoru koji se nalazi uz lijevu obalu Dnjestra, a naziv "Transdnjestar" zapravo bi značio "iza rijeke Dnjestar (koja izvire u ukrajinskim Karpatima, blizu poljske granice, te od tamo teče do Crnog mora u kojeg se ulijeva pokraj ukrajinskog grada Odese - dugačka je 1352 kilometara).

Inače sam naziv Transdnjestar je vrlo novog datuma, po prvi put se spominje tek 1989. No, da bismo stvarno razumjeli što je ova regija, što predstavlja, zašto se odcijepila od Moldavije i što je čeka u bliskoj budućnosti, morat ćemo se prvo vratiti tamo gdje se uvijek nalazi većina odgovora na sva nova pitanja - u povijest.

Položaj regije Pridnjestrovlje danas

Ovaj prostor je od davnina bio raskrižje brojnih naroda i kultura, uključujući i nas, odnosno Južnih Slavena koji su tu prošli negdje u 6. stoljeću. Kasnije su većina stanovnika ovdje bili pripadnici naroda koji se danas više ne spominje, Kumani. Riječ je o turkijskom nomadskom narodu s prostora srednje Azije. Ne spominjemo ih je danas jer ih više nema, a nema ih još tamo od 12. stoljeća kada su na njih (kao i na dobar dio tad poznatog nam svijeta) krenuli Mongoli. Dio Kumana završio je u roblju, a dio je izbjegao prema Bugarskoj i Mađarskoj gdje su uskoro asimilirani.

Prvi pak povijesni period u kojem Moldavija i današnje Pridnjestrovlje nisu bili u istoj "situaciji" je u 15. stoljeću. Naime, većinu današnje Moldavije držalo je Otomansko carstvo dok je prostor koji danas znamo kao Pridnjestrovlje bio pod kontrolom tada najveće države u Europi (a danas jedne od manjih) - Litve, točnije Velike Kneževine Litve.

U jednom trenutku dio prostora ugrabio je i Krimski Kanat, tadašnja država Krimskih Tatara (postoji od sredine 15. do druge polovice 18. stoljeća) koja je zapravo bila kanat koji je najduže preživio raspad Zlatne Horde.

Ali prije nego preciznije definiramo tko, što i gdje je Pridnjestrovlje moramo prvo obuhvatiti i povijest Moldavije od koje se ova regija odcijepila nakon raspada SSSR-a.

Moldavija je nastala na prostoru povijesne regije Besarabije. To je regija omeđena rijekama - Dnjestar na sjeveru i istoku, Prut na zapadu te Dunav i Crno more na jugu. Tu je nastala Moldavija i gotovo cijela Besarabia je danas u Moldaviji osim manjeg južnog dijela koji se nalazi u Ukrajini. Inače Besarabia je - kako bi se i očekivalo pošto je omeđena rijekama - vrlo plodna zemlja i pogodna za poljoprivredu (glavna industrijska grana na ovom području). Uzgaja se šećer, suncokret, pšenica, kukuruz, duhan, vino, voće... Naziv regije, navodno, dolazi od vlaške dinastije Basarab, ali postoje i druge teorije.

Povijesni prostor Besarabije

Moldavija postoji od 14. stoljeća, ali će 1859. biti ujedinjena s Rumunjskom koja se tada naziva Vlaška (u prijevodu: "rumunjska zemlja" - o tome kakve veze Vlaška ima s Vlasima u Hrvatskoj ćemo jednom drugom prilikom). Ono što je vrlo bitno za spomenuti je da "Moldavija", baš kao i Besarabia, ne predstavlja samo državu već i regiju. Zapadni dio Moldavije, regije, tako se danas nalazi u Rumunjskoj, dok istočni dio pripada današnjoj Republici Moldaviji. Nadalje, sjeverni i južni dio regije Moldavija pripada Ukrajini.

Malo jest na prvu sve to komplicirano pa ćemo priložiti i kartu koja pojašnjava situaciju.

Regija Moldavija i države u kojima se nalazi - uključujući i u Republici Moldaviji. Obratite pažnju na to da je regija Moldavija veći prostor od prethodno spomenute i prethodnoj karti prikazane Besarabije!

Slijedi vrlo važan dio koji je ključan za shvaćanje cijele ove situacije. Tko su Moldavci i jesu li oni zapravo Rumunji? Oni su, po službenoj definiciji, romanski narod "srodan Rumunjima". Danas ih ima oko 3.5 milijuna. Spomenimo odmah i tko su to zapravo "romanski narod". Romanski narodi je skupni naziv za narode indoerupske etno-lingvističke obitelji nastanjenih (uz pojedine iznimke) u zapadnoj i jugozapadnoj Europi. Romanski narodi vuku porijeklo od romaniziranih autohtonih naroda koji su bili nastanjeni na nekadašnjem području Rimskog Carstva te su preuzeli latinski jezik, iz kojega su se pak razvili jezici suvremenih romanskih naroda. Glavni predstavnici ove grane Indoeuropljana su: Talijani, Rumunji, Moldavci, Francuzi, Španjolci i Portugalci.

No, jesu li Moldavci zapravo Rumunji dosta je teško za reći, dakako i zbog politike. Povijest cijele regije bila je vrlo turbulentna u zadnjem stoljeću. Ključan događaj je ovaj - nakon Drugog svjetskog rata prostor Besarabije (dakle, cijela današnja Republika Moldavija i okolica) uzeta je Rumunjskoj od strane SSSR-a. Uslijedila su teška vremena. Znatan broj ljudi s ovog prostora - naročito intelektualci, svećenici, profesori - završili su u Sibiru. Očekivano, a to je i bila Staljinova "specijalnost", na prostor teritorija koja je upravo pripojen SSSR-u dovođen je sovjetski narod. Besarabija je postala Moldavska Sovjetska Socijalistička Republika.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.