Prije ne toliko puno godina, ali prije široke pojave Interneta i efekata globalizacije, znali smo koristiti termin "gdje nije stupila ljudska noga" i pod tim smo mislili na neke dijelove svijeta koji još nisu istraženi, na kojima se kriju kojekakve misterije i još neviđeni biljni, životinjski, ali i ljudski svijet.
Ti dijelovi našeg svijeta poticali su u nama maštu i divili smo se hrabrim putnicima i pustolovima koji su odlazili u nepoznato želeći vidjeti što se tamo nalazi, kakve se sve misterije još kriju. Bilo je to vrijeme kada se svijet nedvojbeno činio "većim" no što je danas. Pošiljka iz dalekog svijeta putovala bi danima i tjednima, uz konkretnu mogućnost da se zagubi negdje na tim daljinama. Danas, kada smo svi spojeni na veliku digitalnu mrežu i kada možemo razgovarati s kime god želimo, s bilo kojim dijelom svijetu, u stvarnom vremenu, odjednom se naš svijet neminovno smanjio.
Što se pak desilo s onim neotkrivenim daljinama? I one su se predale pred novim vremenima, do te mjere da o njima više ni ne mislimo. Prostor gdje "nije kročila ljudska noga", barem ona navodno civilizirana, više nije prostor o kojem razmišljamo, sada polazimo od pretpostavke da on niti ne postoji. Kako i bi postojao? Pa dovoljno je upaliti neku napredniju kartografsku aplikaciju, recimo Google Earth, i cijeli svijet je tu pred nama - posve otkriven, čak i pomalo predvidljiva. Uzbuđenje koje je otkrivanjem novih horizonta prije trajalo gotovo cijelog života sada je eventualno zabava za jedno popodne, ako i toliko.
No, ono što je pritom vrlo zanimljivo je činjenica da, unatoč našoj percepciji, svijet ipak nije posve otkriven, štoviše, ostalo je sasvim dovoljno prostora za poticanje mašte.
Prije nego se osvrnemo na kopnene neitražene kutke, zaronimo ispod površine, u oceane. Mnogima je fascinantan podatak da smo istražili tek nešto manje od 5% oceana, a imajući u vidu kako je život nastao u njima te kako se prostiru na 70% našeg planeta, koji opravdano stoga nosi nadimak "Plavi planet". Što se sve krije u dubinama? Sigurno ćemo još štošta otkriti.
Ipak, kada govorimo o neotkrivenim dijelovima svijeta najčešće mislimo na one dijelove iznad površine mora. Kako stojimo po tom pitanju? Otkrili smo dosta, ali nipošto ne sve - - prema određenim procjenama ostalo je još oko 17% kopnene površine koju nismo istražili, na koju "nije stupila ljudska noga". Gdje su ti prostori? Većinom je to riječ o velikom ledenom kontinentu, Antarktici, ali i brazilskim prašumama.
Što se pak tiče nekog "pitomijeg" prostora, recimo prostora na kojem se mogu uzgajati osnovne poljoprivredne kulture, od toga nedirnutog prostora ostalo je još svega 2%. Dobar dio tog prostora pronaći ćemo na Aljasci.
No, što je s ljudima? Postoje li danas još plemena koja nikada nisu stupila u kontakt s civiliz...
Ti dijelovi našeg svijeta poticali su u nama maštu i divili smo se hrabrim putnicima i pustolovima koji su odlazili u nepoznato želeći vidjeti što se tamo nalazi, kakve se sve misterije još kriju. Bilo je to vrijeme kada se svijet nedvojbeno činio "većim" no što je danas. Pošiljka iz dalekog svijeta putovala bi danima i tjednima, uz konkretnu mogućnost da se zagubi negdje na tim daljinama. Danas, kada smo svi spojeni na veliku digitalnu mrežu i kada možemo razgovarati s kime god želimo, s bilo kojim dijelom svijetu, u stvarnom vremenu, odjednom se naš svijet neminovno smanjio.
Što se pak desilo s onim neotkrivenim daljinama? I one su se predale pred novim vremenima, do te mjere da o njima više ni ne mislimo. Prostor gdje "nije kročila ljudska noga", barem ona navodno civilizirana, više nije prostor o kojem razmišljamo, sada polazimo od pretpostavke da on niti ne postoji. Kako i bi postojao? Pa dovoljno je upaliti neku napredniju kartografsku aplikaciju, recimo Google Earth, i cijeli svijet je tu pred nama - posve otkriven, čak i pomalo predvidljiva. Uzbuđenje koje je otkrivanjem novih horizonta prije trajalo gotovo cijelog života sada je eventualno zabava za jedno popodne, ako i toliko.
No, ono što je pritom vrlo zanimljivo je činjenica da, unatoč našoj percepciji, svijet ipak nije posve otkriven, štoviše, ostalo je sasvim dovoljno prostora za poticanje mašte.
Prije nego se osvrnemo na kopnene neitražene kutke, zaronimo ispod površine, u oceane. Mnogima je fascinantan podatak da smo istražili tek nešto manje od 5% oceana, a imajući u vidu kako je život nastao u njima te kako se prostiru na 70% našeg planeta, koji opravdano stoga nosi nadimak "Plavi planet". Što se sve krije u dubinama? Sigurno ćemo još štošta otkriti.
Ipak, kada govorimo o neotkrivenim dijelovima svijeta najčešće mislimo na one dijelove iznad površine mora. Kako stojimo po tom pitanju? Otkrili smo dosta, ali nipošto ne sve - - prema određenim procjenama ostalo je još oko 17% kopnene površine koju nismo istražili, na koju "nije stupila ljudska noga". Gdje su ti prostori? Većinom je to riječ o velikom ledenom kontinentu, Antarktici, ali i brazilskim prašumama.
Što se pak tiče nekog "pitomijeg" prostora, recimo prostora na kojem se mogu uzgajati osnovne poljoprivredne kulture, od toga nedirnutog prostora ostalo je još svega 2%. Dobar dio tog prostora pronaći ćemo na Aljasci.
No, što je s ljudima? Postoje li danas još plemena koja nikada nisu stupila u kontakt s civiliz...
