Iako su šijiti manjina u islamu i nastanjuju dijelove cijelog Bliskog istoka i indijskog potkontinenta, čine većinu u Iraku, Iranu i Libanonu. Šijitske škole i vjerska središta ponajviše se nalaze u Iraku i Iranu, a dva religijska uporišta u iračkom gradu Nadžafu i iranskom gradu Komu pružaju uvid u dinamiku modernog šijizma.
Autor ovih redaka je tako posjetio Kom, koji se nalazi u središtu Irana, 125 kilometara južno od glavnog grada Teherana. Kom se smatra svetim gradom u šijizmu jer je mjesto počivališta Fatime Masume, sestre Imama Reze, jednog od dvanaest imama šijizma.
Kom je središte vjerskih studija i hodočašća, otkuda se šalju propovjednici i voditelji molitvi u šijitske zajednice diljem svijeta. Općenito se smatra otvorenim, raznolikim i tradicionalnim gradom, ali studenti iz Koma su više politički motivirani i angažirani od onih u Nadžafu.
Teorija vladavine islamskog pravnika (velajat-e fakih) ima svoje korijene upravo u Komu, gdje je živio i radio ajatolah Homeini. Danas je grad posve okrenut vjerskim studijima, a za razliku od drugih iranskih gradova, ovdje sve vrvi od turbana i abe, dajući time jedinstven izgled grada kojega se naziva vjerskom prijestolnicom Irana.
Molitva u Hramu Fateme Masume S devetnaest godina tada mladi Ruholah Homeini preselio se u Arak, gdje je bio polaznik lokalne medrese pod mentorstvom poznatog i utjecajnog šijitskog učenjaka ajatolaha Abdulkarima Haerija Jazdija. Haeri je učenik slavnog klerika Širazija, koji je imao veliku ulogu u duhovnom pokretu krajem 19. stoljeća, pa je Homeini imao priliku biti izravno povezan s glavnim iranskim teolozima.
Medresa u Araku bila je među prestižnim školama tog vremena. Ovdje je Homeini pokazao iznimno znanje i razumijevanje vjerskih studija. Kada se Haeri 1922. preselio u Kom, središte iranskog šijizma, Homeini ga je slijedio. U Komu je Haeri osnovao slavnu školu, medresu Fajzije.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
