Jeruzalem je duhovni centar tri velike monoteističke vjere i samim time vjerojatno najvažniji grad na cijelom Bliskom istoku, a za neke i šire. Imajući to u vidu jasno je da svaka podrhtavanja ovdje mogu izazivati posljedice koje će se osjetiti jako daleko i izazivati potrese.
U mnogo navrata svjedočili smo nasilju u Jeruzalemu, a ovih dana ono ponovno izbija i odjek se brzo širi regijom.
Dakako, Jeruzalem je do sada vidio svašta, on je jedan od najstarijih gradova na svijetu. Ime "Urusalima" spominje se još na starim mezopotamijskim pločicama, na klinastom pismu.
Naseljen je još od 4,500 godina prije Nove ere, a tijekom svoje duge povijesti bio je uništen najmanje dva puta, pod opsadom 23 puta, napadnut 52 puta i zauzet i preuzet čak 44 puta.
Sulejman Veličanstveni 1538. godine podigao je zidove oko Jeruzalema. Danas ti zidovi označavaju prostor Starog grada - od 19. stoljeća unutar ovog prostora definirane su četiri gradske četvrti koje su poznate kao armenska, kršćanska, židovska i muslimanska.
Od 1981. Stari grad nalazi se na popisu svjetske baštine kao ugroženo mjesto.
Dakako, današnji Jeruzalem prostire se znatno šire od zidina iz 16. stoljeća. Po veličini Jeruzalem je danas otprilike kao Zagreb, ima između 800,000 i milijun stanovnika, ovisno pribrajaju li mu se prigradska naselja. Na službenom popisu stanovništva iz 2011. Jeruzalem ima 801,000 stanovnika, a demografija izgleda ovako: Židovi - 497,000 (62%) Muslimani - 281,000 (35%) Kršćani - 14,000 (2%) Ostali (bez definirane religije) - 9,000 (1%)
Kao što možemo vidjeti, kada govorimo o demografiji Jeruzalema obično govorimo o religijskom sastavu stanovništva, to ne čudi - Jeruzalem jest sinonim za monoteističke religije. No, kako i znamo, tri velike religije koje tvrde kako postoji samo jedan Bog - judaizam, kršćanstvo i islam - nisu pretjerano sklone jedna drugoj. Međureligijski dijalog i vjersko ujedinjenje su zgodni koncepti, ali u praksi ne funkcioniraju baš najbolje. Posebno "zeznuta" stvar kod monoteizma je ta da vjerovanje u jednog Boga, kod striktne interpretacije, brzo dovodi do nepriznavanja ovog drugog, što u konačnici postaje "idealan" povod za sukob.
Ako pak te tenzije fokusiramo u jednu točku, ta točka je upravo Jeruzalem. Naime, status Jeruzalema danas je jedno od temeljnih pitanja izraelsko-palestinskog konflikta.
1948., za vrijeme Arapsko-izraelskog rata, Izraelci su zauzeli zapadni dio grada te je taj teritorij anektiran u sastav Izraela dok je Istočni Jeruzalem ostao pod tadašnjom kontrolom Jordana, ali ne zadugo - 20-ak godina kasnije izbija sada već gotovo mitski Šestodnevni rat, 1967., kada Izrael ponovno izlazi kao pobjednik te ovog puta izvršava aneksiju i Istočnog Jeruzalema te okolnog teritorija. Ovo čemu trenutačno svjedočimo samo je eskalacija, jedn...
U mnogo navrata svjedočili smo nasilju u Jeruzalemu, a ovih dana ono ponovno izbija i odjek se brzo širi regijom.
Dakako, Jeruzalem je do sada vidio svašta, on je jedan od najstarijih gradova na svijetu. Ime "Urusalima" spominje se još na starim mezopotamijskim pločicama, na klinastom pismu.
Naseljen je još od 4,500 godina prije Nove ere, a tijekom svoje duge povijesti bio je uništen najmanje dva puta, pod opsadom 23 puta, napadnut 52 puta i zauzet i preuzet čak 44 puta.
Sulejman Veličanstveni 1538. godine podigao je zidove oko Jeruzalema. Danas ti zidovi označavaju prostor Starog grada - od 19. stoljeća unutar ovog prostora definirane su četiri gradske četvrti koje su poznate kao armenska, kršćanska, židovska i muslimanska.
Od 1981. Stari grad nalazi se na popisu svjetske baštine kao ugroženo mjesto.
Dakako, današnji Jeruzalem prostire se znatno šire od zidina iz 16. stoljeća. Po veličini Jeruzalem je danas otprilike kao Zagreb, ima između 800,000 i milijun stanovnika, ovisno pribrajaju li mu se prigradska naselja. Na službenom popisu stanovništva iz 2011. Jeruzalem ima 801,000 stanovnika, a demografija izgleda ovako: Židovi - 497,000 (62%) Muslimani - 281,000 (35%) Kršćani - 14,000 (2%) Ostali (bez definirane religije) - 9,000 (1%)
Kao što možemo vidjeti, kada govorimo o demografiji Jeruzalema obično govorimo o religijskom sastavu stanovništva, to ne čudi - Jeruzalem jest sinonim za monoteističke religije. No, kako i znamo, tri velike religije koje tvrde kako postoji samo jedan Bog - judaizam, kršćanstvo i islam - nisu pretjerano sklone jedna drugoj. Međureligijski dijalog i vjersko ujedinjenje su zgodni koncepti, ali u praksi ne funkcioniraju baš najbolje. Posebno "zeznuta" stvar kod monoteizma je ta da vjerovanje u jednog Boga, kod striktne interpretacije, brzo dovodi do nepriznavanja ovog drugog, što u konačnici postaje "idealan" povod za sukob.
Ako pak te tenzije fokusiramo u jednu točku, ta točka je upravo Jeruzalem. Naime, status Jeruzalema danas je jedno od temeljnih pitanja izraelsko-palestinskog konflikta.
1948., za vrijeme Arapsko-izraelskog rata, Izraelci su zauzeli zapadni dio grada te je taj teritorij anektiran u sastav Izraela dok je Istočni Jeruzalem ostao pod tadašnjom kontrolom Jordana, ali ne zadugo - 20-ak godina kasnije izbija sada već gotovo mitski Šestodnevni rat, 1967., kada Izrael ponovno izlazi kao pobjednik te ovog puta izvršava aneksiju i Istočnog Jeruzalema te okolnog teritorija. Ovo čemu trenutačno svjedočimo samo je eskalacija, jedn...
