Ruski predsjednik Vladimir Putin vidi kraj ratnog horora u Siriji. Njegovi vojni časnici uvjeravaju ga kako je sukob u toj zemlji stigao kraju, pa je Putin s tim stavom otvorio političko-vojni susret u Sočiju, gdje se susreo i sa sirijskim predsjednikom Bašarom al-Asadom. Sirijski čelnik je potvrdio kako su sada mnoga područja u Siriji ponovno sigurna i zahvalio je ruskim vojnicima. Slijedi politička reorganizacija sirijske države. Putin je obećao održavanje mira i slobode u Siriji te skoro pronalaženje političkog rješenja. Tako se sukob premješta na politička ratišta.
No, u Sočiju nisu razgovarali sirijski generali i oporbeni ratni čelnici, već načelnici glavnih stožera Rusije, Turske i Irana. Oni su se susreli dan prije političkih čelnika kako bi promislili političko rješenje sirijskog šestogodišnjeg rata. Istovremeno se održao zaseban skup u Rijadu, gdje se okupilo više desetaka skupina protivnih vlasti Bašara al-Asada. Svi se oni moraju nekako složiti oko zajedničkih pozicija prije nego se nastave mirovni pregovori pod pokroviteljstvom Ujedinjenih naroda u Ženevi 28. studenog. Prethodni susret Putina i Asada dao je poruku kako sirijski predsjednik ne odlazi nikamo tako skoro, kao i da će Rusija štititi Damask.
Generali su se usredotočili na četiri zone deeskalacije sukoba u Siriji, gdje su zaustavljene borbe i zračni napadi kako bi se omogućio povratak stanovništva i stvorila osnovica za mir u budućim pregovorima između vlasti i oporbe. Kako je na terenu bilo mnogo kršenja prestanka vatre, ovaj dogovor, postignut u kazahstanskom glavnom gradu Astani, posljednjih je mjeseci stalno bio propitivan. Primjerice, u provinciji Idlib, koja se nalazi blizu turske granice, i dalje djeluje Hajat Tahrir al-Šam, skupina bliska al-Kaidi, te koja namjerno i stalno krši uvjete primirja. No, svijet je više okrenut 'prijetnjama' iz Irana da bi poduzeli operacije koje bi uništile terorističko djelovanje u Siriji. Turci pritom naglašavaju nemogućnost održavanja mira bez obračuna s Narodnim zaštitnim jedinicama (YPG) i Strankom demokratskog jedinstva (PYD), vojnim i političkim institucijama sirijskih Kurda. Obje organizacije bliske su Kurdistanskoj radničkoj partiji koja se bori za samoupravu unutar Turske od 1984. Stoga Turska inzistira na proglašavanju kurdskih snaga terorističkima, kako bi se turska vojska mogla oružano obračunati s Kurdima.
U mnogim razgovorima, oko Turske se vode najžešći napori. Rusija nastoji izgraditi odnose s Kurdima bez udaljavanja Ankare od sebe (Kurdi, primjerice, nisu pozvani u Soči). Istovremeno, Washington želi i YPG i Tursku na svojoj strani u međunarodnoj koaliciji protiv Daeša. Čini se da će ipak pobijediti protukurdska struja, jer ju ne podržava samo Turska, već i Damask i Teheran. Pristanak uz turske odluke bit će smrtna presuda stožerima kurdskih boraca u Afrinu (Idlib), koji se bore protiv takfirističkih terorista i protiv turskih snaga. YPG trenutačno nadzire skoro petinu Sirije i više od polovice 800 kilometara duge granice između Sirije i Turske, no pitanje je može li držati svoje pozicije kada se povuku američke snage i kada se završi čišćenje terena od Daešovih bandita na jugu zemlje. Pitanje je trenutka kada će se turske i sirijske snage ujediniti u borbi protiv Kurda. Pitanje Kurda ostaje glavnim preduvjetom turske suradnje s bilo kojom stranom.
U Moskvi je to poznato. No, u Moskvi postoje snažni prokurdski stavovi. Naime, etničke ili vjerske manjine u propalim državama vrlo su važne velikim silama. Rusija ne želi ostaviti kurdsku infrastrukturu Amerikancima, ali ih ujedno diplomatski koristiti za utjecaj i pritisak kada je potrebno, kako protiv Turske i Irana, tako i protiv Asada ako će ovaj biti tvrdokoran prema političkim rješenjima za budućnost Sirije. U siječnju je Rusija predstavila svoj prijedlog ustava za novu Siriju, u kojemu se Kurdima jamči moć daleko veća od njihove brojčanosti i daleko suprotnija interesima Damaska. Uz to, Moskva nije ni konzultirala Ankaru oko tog pitanja prije nego što su počeli pregovori u Astani.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.