X
VELIKA AKCIJA: Od ljeta do ljeta - 1 godina pretplate za  540 kn  360 kn!
NOVO: Od sad mogućnost plaćanja i na rate! 30 kn / mjesečno
Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), ali isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja
Povijest energetike

Povijest velike energetske borbe i kako je Europa postala ovisna o Moskvi za vrijeme Hladnog rata: Zašto američke administracije, unatoč svim naporima, nisu uspijevale zaustaviti plinovode i naftovode iz SSSR-a prema Zapadnoj Europi?

PIŠE: Objavljeno: 4
FOTO: Izgradnja naftovoda Družba (izvor: FORTEPAN / Urbán Tamás / WikiMedia / CC BY-SA 3.0)
Trenutak u kojem Europa najavljuje zabranu kupovine ruske nafte je važan trenutak u kontekstu aktualnog sukoba, ali to je zapravo i veliki trenutak u jednoj široj povijesti energetskih prijepora koji traju već desetljećima na relaciji Amerika - Europa - Rusija.

Znamo do koje mjere je Europa ovisna o ruskim energentima, naročito plinu (iako i ova zabrana nafte će nanijeti poprilične udarce i jednoj i drugoj strani).

No, ta ovisnost se nije dogodila preko noći. Polako se Europa za svoje energetske potrebe okretala prema Rusiji, a taj period nikad nije bio obilježen mirnim poslovanjem. Uvijek su trajale napetosti i pokušaji SAD-a da spriječe to povezivanje. Hladni rat nikad nije prerastao u vrući rat između dvaju super-sila, ali se itekako vodio i kroz ekonomski rat.

Iz današnje perspektive SAD je u potpunosti fokusiran na razbijanje te europske ovisnosti o ruskoj energetici, i to im vjerojatno i donosi aktualne rezultate. No, nije uvijek tako bilo. Zapravo među SAD-om i saveznicima kroz cijeli Hladni rat postojala su oprečna stajališta prema energentima koji stižu iz SSSR-a, pa i prema samoj namjeri vlasti u Moskvi.

Unutar samog SAD-a nije bilo konsenzusa oko toga što zapravo Moskva smjera, odnosno žele li pojačati izvoz energenata prema Europi kako bi proširili i svoj politički utjecaj ili je riječ isključivo o biznisu. Zapravo ni danas se ne može reći da postoji potpuni konsenzus, ali se dogodilo da je frakcija koja je uvjerena u politički aspekt ruske energetike trenutačno na vlasti s obje strane Atlantika.

Valja se vratiti u post-ratne godine, 50-e i 60-e. U to vrijeme SSSR i SAD su se zapravo natjecali za poslijeratnu hegemoniju, odnosno tko će imati veći utjecaj nad Europom i pojedinim europskim zemljama.

Neki američki analitičari (ne svi) tvrdili su kako je pokrenuta "sovjetska ekonomska ofenziva" s ciljem širenja utjecaja na zemlje koje nisu bile svrstane u velike paktove, uključujući zemlje poput Finske, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Indije itd.

Danas bi se takav stav vjerojatno rjeđe pronašao (što dosta govori i o situaciji u kojoj se nalazimo), ali u vrijeme Hladnog rata na Zapadu je zaista postojala debata oko toga. Brojni američki saveznici nisu smatrali da je poslovna suradnja sa SSSR-om "opasna", već dio normalnih ekonomskih odnosa. Taj stav je bio čak i dominantan do te mjere da SAD nije uspijevao nametnuti svoje mišljenje. Moglo bi se reći da je to donekle proizlazilo iz činjenice da je u to vrijeme Moskva vodila plansku centraliziranu ekonomiju što je pak dovodilo do pretpostavke da je sve "isplanirano", odnosno da se tu nužno ne nalaze neki skriveni motivi.

No, kad je SSSR počeo pokretati projekte izgradnje novih plinovoda i naftovoda prema Europi, razina zabrinutosti u Washingtonu počela je naglo rasti.

1960-ih Zapadna Euro...
1. korak: Za nastavak čitanja odaberite pretplatu:
 
1 mjesec
100 kuna
Pristup kompletnom advance.hr sadržaju u trajanju od 30 dana.
Izaberi
Mjesec dana pretplate
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja.
Ograničena akcija
AKCIJA! 1-godišnja pretplata!
 540 kn  360 kn  
(mogućnost plaćanja i na rate:
30 kuna mjesečno*)
*Iznos u slučaju plaćanja na 12 rata (opcija za sada dostupna samo preko PBZ banke).
Potvrdi
Trajanje pretplate - 12 mjeseci
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Specijalna ponuda je ograničena, iskoristite je dok traje!


 
Pristup samo ovom tekstu
30 kuna
Umjesto pretplate možete kupiti pristup samo ovom tekstu.
Izaberi
Uplatom ćete imati pristup ovom tekstu
Drugi tekstovi neće Vam biti dostupni (osim ako i za njih ne uplatite pristup)
Putem ovog koraka kreirat će Vam se korisničko ime tako da ako želite možete jednostavno proširiti svoj pristup uplatom jedne od regularnih pretplata.

2. korak: Odaberite način plaćanja
Pređite preko jedne od gornjih opcija i prikazat će Vam se detaljniji opis metode plaćanja.
Korištenjem sustava za online naplatu pristajem na Opće uvjete korištenja i Pravila o zaštiti privatnosti kao i na Opće uvjete o online plaćanju
Potreban je pristanak na uvjete korištenja
O sustavu pretplate:
- Klikom na odabranu opciju bit ćete prebačeni na sigurni sustav WSPay gdje možete u nekoliko trenutaka obaviti kupnju
- Možete birati između nekoliko metoda plaćanja, uključujući kartično plaćanje, kriptovalute itd.
- Kad Vam pretplata istekne bit ćete o tome obavješteni - pretplata se NE obnavlja automatski, odnosno morat ćete je sami obnoviti putem ovog sustava
- Nakon uspješne uplate dobit ćete korisničke podatke (ako ste novi korisnik).
- WSpay - Web Secure Payment Gateway advance.hr koristi WSPay za online plaćanja. WSPay je siguran sustav za online plaćanje, plaćanje u realnom vremenu, kreditnim i debitnim karticama te drugim načinima plaćanja. WSPay kupcu i trgovcu osiguravaju siguran upis i prijenos upisanih podataka o karticama što podvrđuje i PCI DSS certifikat koji WSPay ima. WSPay koristi SSL certifikat 256 bitne enkripcije te TLS 1.2 kriptografski protokol kao najviše stupnjeve zaštite kod upisa i prijenosa podataka.