X
Akcija: 1-godišnja pretplata za  540 kn  360kn (47,78 €) !
Akcija je ograničena - traje do isteka vremena ili do isteka paketa!
Preostalo paketa: 2 od 5
Preostalo vremena: 00:11:27
Akcija traje do 20:00 po zagrebačkom vremenu.
Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), ali isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja
Vojska i diplomacija

Povijest, tradicija i izdržljivost neutralnosti: Hoće li Švicarska i Austrija postati NATO članice?

PIŠE: Objavljeno:
FOTO: Mimohod austrijske vojske u Beču, Heldenplatz (izvor: Dragan Tatić / WikiMedia / CC BY 2.0)
Nakon manje od tri mjeseca rata u Ukrajini dvije nordijske EU članice, Švedska i Finska, odlučile su da žele ući u NATO. Ankete provedene u tim zemljama sugeriraju da i većina stanovnika sada podupire tu opciju (iako su tradicionalno bili protiv, sve do ruske invazije). Fokus se sada prebacuje na preostale europske zemlje koje još nisu članice NATO-a. Iste svakako osjećaju određeni pritisak, ne čak nužno iznutra, da se pridruže vojnoj alijansi.

Na teritoriju Europske unije, osim Finske i Švedske, imamo još četiri zemlje koje nisu članice NATO-a, odnosno koje se javno izjašnjavaju kao vojno neutralne, one su: Austrija, Cipar, Irska i Malta.

Sve ove zemlje - osim Cipra - povezane s NATO-om pošto su se priključile tzv. Partnerstvu za mir (PfP). Partnerstvo za mir je političko-vojni program NATO saveza usmjeren, kako se tvrdi, ka stvaranju povjerenja između zemalja članica NATO-a i drugih zemalja Europe i nekadašnjeg Sovjetskog Saveza, uspostavljanju međusobne vojne suradnje i regionalne stabilnosti. Osnovan je 1994. godine.

No, to zapravo ne znači previše jer su u PfP programu danas i sve zemlje bivšeg SSSR-a (uključujući i Rusiju i Bjelorusiju).

Osim spomenutih EU članica na teritoriju Europe u NATO-u također nisu: Srbija, BiH, Bjelorusija, Moldavija i Švicarska. Možemo tom popisu dodati i (ako ćemo ih zemljopisno računati u Europu) Gruziju, Armeniju i Azerbajdžan. U NATO-u također nisu ni europske mikro-države: Andora, Lihtenštajn, Monako, San Marino i Vatikan.

Kada pak gledamo NATO kartu Europe najdirektnije se kao "siva zona" ističe ona u centru, odnosno Austrija i Švicarska.

Švicarska ima dugogodišnju tradiciju ne samo neutralnosti već i diplomacije te neki smatraju da je pogodno da i ostane tako (jer u slučaju mirovnih pregovora isti se često vode baš u Švicarskoj, konkretno u Ženevi). No, u ovoj situaciji čak i u Švicarskoj neki pokreću debatu oko toga bi li i ona trebala ući u NATO. Debata pak traje i u Austriji, a njenom neutralnošću ćemo se baviti danas.

Kako i znamo, nakon Drugog svjetskog rata Austrija je, po sličnom formatu kao i Njemačka, bila pod okupacijom savezničkih snaga (SAD-a, Britanije, Francuske i SSSR-a). Zadnje strane trupe napustile su Austriju 1955. godine, desetljeće nakon rata, i tada je austrijski parlament usvojio ustavni zakon o državnoj neutralnosti. U tom zakonu ističe se kako će Austrija biti predana permanentnom neutralnom statusu.

No, postoji razlog zašto je tako čvrst zakon donijet. On je u neku ruku bio preduvjet da se strane vojske povuku s njezinog teritorija. Sam zakon uvelike je bio baziran na Moskovskom memorandumu kojeg su Austrija i SSSR potpisali 1955. godine. Moskva je direktno inzistirala na trajnoj austrijskoj neutralnosti.

Što stoji u zakonu? Stoji da se Austrija ne može priključiti niti jednoj...
Poštovani, riječ je o tekstu starijem od 60 dana te je stoga komentiranje zatvoreno.
1. korak: Za nastavak čitanja odaberite pretplatu:
 
1 mjesec
100 kuna (13,27 €)
Pristup kompletnom advance.hr sadržaju u trajanju od 30 dana.
Izaberi
Mjesec dana pretplate
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja.
Ograničena akcija
AKCIJA! 1-godišnja pretplata!
 540 kn  360 kn (47,78 €)  
(mogućnost plaćanja i na rate:
30 kuna mjesečno*)
*Iznos u slučaju plaćanja na 12 rata (opcija za sada dostupna samo preko PBZ banke).
Izaberi
Trajanje pretplate - 12 mjeseci
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Specijalna ponuda je ograničena, iskoristite je dok traje!


 
Pristup samo ovom tekstu
30 kuna (3,98 €)
Umjesto pretplate možete kupiti pristup samo ovom tekstu.
Izaberi
Uplatom ćete imati pristup ovom tekstu
Drugi tekstovi neće Vam biti dostupni (osim ako i za njih ne uplatite pristup)
Putem ovog koraka kreirat će Vam se korisničko ime tako da ako želite možete jednostavno proširiti svoj pristup uplatom jedne od regularnih pretplata.

2. korak: Odaberite način plaćanja
Pređite preko jedne od gornjih opcija i prikazat će Vam se detaljniji opis metode plaćanja.
Korištenjem sustava za online naplatu pristajem na Opće uvjete korištenja i Pravila o zaštiti privatnosti kao i na Opće uvjete o online plaćanju
Potreban je pristanak na uvjete korištenja
O sustavu pretplate:
- Klikom na odabranu opciju bit ćete prebačeni na sigurni sustav WSPay gdje možete u nekoliko trenutaka obaviti kupnju
- Možete birati između nekoliko metoda plaćanja, uključujući kartično plaćanje, kriptovalute itd.
- Kad Vam pretplata istekne bit ćete o tome obavješteni - pretplata se NE obnavlja automatski, odnosno morat ćete je sami obnoviti putem ovog sustava
- Nakon uspješne uplate dobit ćete korisničke podatke (ako ste novi korisnik).
- WSpay - Web Secure Payment Gateway advance.hr koristi WSPay za online plaćanja. WSPay je siguran sustav za online plaćanje, plaćanje u realnom vremenu, kreditnim i debitnim karticama te drugim načinima plaćanja. WSPay kupcu i trgovcu osiguravaju siguran upis i prijenos upisanih podataka o karticama što podvrđuje i PCI DSS certifikat koji WSPay ima. WSPay koristi SSL certifikat 256 bitne enkripcije te TLS 1.2 kriptografski protokol kao najviše stupnjeve zaštite kod upisa i prijenosa podataka.