U Mijanmaru (Burmi) održani su parlamentarni izbori 8. studenog. Nakon ovih povijesnih biranja, vječna nada mijanmarske oporbe Aung San Suu Kyi izjavila je svjetskim medijima da je njezina stranka Nacionalna liga za demokraciju (NLD) osvojila većinu, ali službeni rezultati neće biti poznati još danima. Također je rekla da izbori nisu bili pošteni, ali da su većinom bili slobodni. I međunarodna zajednica smatra da su ovo najdemokratskiji izbori u proteklih 25 godina. Od 2011. na vlasti je Stranka Unija-Solidarnost-Razvoj (USDP), koju podupire vojska. Tada je započela duga tranzicija iz desetljeća vojne vladavine prema civilnoj vlasti. U veljači se također očekuje i biranje novog predsjednika, a Aung San nije u mogućnosti se kandidirati, jer joj to brani ustav.
Očekivanja od izbora su velika. Prema predizbornom ispitivanju Asian Barometra, obavljenog u srpnju, većina Mijanmaraca se nadala da će izbori biti slobodni i pošteni, ali mnogi su smatrali da više demokracije mogu u stvarnosti očekivati za desetak godina. Suu Kyi i njezin NLD ne želi čekati toliko dugo. S obzirom na uvjete koje postavlja obnovljeni ustav, ona je organizirala peticiju 2014., koju je potpisalo pet milijuna ljudi, a kojom traži da se maknu ustavne odredbe koje daju vojsci pravo na veto na ustavne amandmane i koji ne dozvoljavaju građanima sa stranom djecom da postanu predsjednicima. U srpnju ove godine većina parlamentaraca, uključujući članove vladajućeg USDP-a, nisu uspjeli izbjeći vojni veto s istim ciljem promjene ustava.
Pitanje slobodnih i poštenih izbora nije jedino ključno pitanje ovih izbora. Niz problema u pripremi izbora primijetile su organizacije za poštivanje ljudskih prava. Birački popisi nisu kompletni. Izborni odbori nisu nezavisni. Velik broj Rohingya muslimana je odbio glasati, čime je krenuo protiv vladinih politika pomirenja prema vjerskim manjinama. Oni i ostali muslimani su ciljevi budističkog šovinizma kojeg predvode vladi bliski budistički redovnici. USDP se sumnjiči za kupovanje glasova, a novac za to dolazi od korupcije vojnih i političkih elita vezanih za trgovinu žadom.
Izbori su trebali biti vrhunac procesa reformi započetih prije pet godina. Tada je Suu Kyi oslobođena kućnog zatvora u kojem je provela proteklih dvadeset godina. Već 2011. Thein Sein, general koji je čvrstom rukom vladao Mijanmarom, obukao je civilnu odjeću i počeo vladati zemljom kao predsjednik. Skinuta je cenzura tiska, a mnogobrojni politički zatvorenici pušteni su na slobodu. Mnogi su očekivali da će Sein biti transformativan čelnik koji će spasiti zemlju od zapadnih sankcija i time olakšati utjecaj susjedne Kine. Američki predsjednik Barack Obama je skinuo većinu sankcija, posjetio Mijanmar te primio Seina u Bijelu kuću.
To prihvaćanje mijanmarskog predsjednika je bilo preuranjeno i preširoko. Prema nevladinoj organizaciji Burma Campaign UK, sa sjedištem u Londonu, proces reforme je trebao biti dijelom pažljivo planirane strategije koja je trebala započeti s izglasavanjem novog ustava. Potom se trebalo upravljati promjenama za kraj sankcija i međunarodnog pritiska, te normalizirati vanjskopolitičke odnose dok se istovremeno konsolidira politička i ekonomska kontrola. Seinove izjave u tom smjeru su podizale pitanja koliko je on sklon demokratskom poretku.
Suu Kyi smatra da se radi o posebnoj vrsti disciplinirane demokracije, onakve kakvu vide vojni autoritarni vođe, te time potvrđuje politološku tezu da nije moguće razumijevati postojanje globalne demokracije, već posebnih lokalno utemeljenih demokratskih ili nedemokratskih poredaka. Neke od odredbi disciplinirane demokracije utječe na nju osobno. Zabranjena joj je kandidatura za predsjednicu jer njezin sin ima britansko državljanstvo. Ustav također jamči vojsci četvrtinu mjesta u parlamentu te mu daje moć nad građanskom upravom. Tijekom proteklog ljeta, vladajuća je stranka nastojala svim silama izolirati Suu Kyi, pa je čak izbacila iz vlastitih redova članove koji su pokazali sklonost da surađuju s oporbenom čelnicom.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
