Zadnjih godinu dana i više, postalo je jasno kako je poraz Islamske države (IS) samo pitanje vremena. I dok je fokus bio usmjeren na borbu protiv terorista, malo pažnje se posvećivalo što učiniti kada ISIL konačno bude poražen. Sada se polako ulazi u post-ISIL-ov period i u skladu s tim Irak se suočava s iznimno zahtjevnim izazovom: obnoviti duboko podijeljeno društvo ispunjeno etno-religijskim, geografskim i društveno-ekonomskim podjelama.
Pro-sektaška politika, u Iraku i na Bliskom istoku općenito, predstavlja jednu od najvećih prepreka razvoja Iraka temeljenog na win-win scenariju, odnosno na korist svih uključenih aktera. Radi se o politici koja već godinama igra ključnu ulogu u kompleksnim odnosima cijele regije.
Trenutno se Bagdad nalazi u situaciji da mora okončati sukob unutar svojih političkih snaga i oprezno se kretati u međunarodnim i regionalnim, bliskoistočnim vodama. Vlada također mora osigurati legitimitet i obnoviti povjerenje od strane traumatiziranih građana, posebice na područjima koje je u prošlosti držao ISIL. Po nekim procjenama najmanje 3,1 milijuna ljudi - odnosno 10% stanovništva, je raseljeno, dok je 11 milijuna ljudi potrebna humanitarna pomoć.
Povrh svega toga, zemlja se suočava s ekonomskom krizom, s visokim državnim dugom, padom cijena nafte i visokom nezaposlenošću, što znači da država ne može garantirati osim sigurnosti niti čak osnovne javne usluge. Visoki troškovi neposredne humanitarne pomoći će dodatno otežati obnovu gospodarstva i uspor...
Pro-sektaška politika, u Iraku i na Bliskom istoku općenito, predstavlja jednu od najvećih prepreka razvoja Iraka temeljenog na win-win scenariju, odnosno na korist svih uključenih aktera. Radi se o politici koja već godinama igra ključnu ulogu u kompleksnim odnosima cijele regije.
Trenutno se Bagdad nalazi u situaciji da mora okončati sukob unutar svojih političkih snaga i oprezno se kretati u međunarodnim i regionalnim, bliskoistočnim vodama. Vlada također mora osigurati legitimitet i obnoviti povjerenje od strane traumatiziranih građana, posebice na područjima koje je u prošlosti držao ISIL. Po nekim procjenama najmanje 3,1 milijuna ljudi - odnosno 10% stanovništva, je raseljeno, dok je 11 milijuna ljudi potrebna humanitarna pomoć.
Povrh svega toga, zemlja se suočava s ekonomskom krizom, s visokim državnim dugom, padom cijena nafte i visokom nezaposlenošću, što znači da država ne može garantirati osim sigurnosti niti čak osnovne javne usluge. Visoki troškovi neposredne humanitarne pomoći će dodatno otežati obnovu gospodarstva i uspor...
