Zadnjih godinu dana i više, postalo je jasno kako je poraz Islamske države (IS) samo pitanje vremena. I dok je fokus bio usmjeren na borbu protiv terorista, malo pažnje se posvećivalo što učiniti kada ISIL konačno bude poražen. Sada se polako ulazi u post-ISIL-ov period i u skladu s tim Irak se suočava s iznimno zahtjevnim izazovom: obnoviti duboko podijeljeno društvo ispunjeno etno-religijskim, geografskim i društveno-ekonomskim podjelama.
Pro-sektaška politika, u Iraku i na Bliskom istoku općenito, predstavlja jednu od najvećih prepreka razvoja Iraka temeljenog na win-win scenariju, odnosno na korist svih uključenih aktera. Radi se o politici koja već godinama igra ključnu ulogu u kompleksnim odnosima cijele regije.
Trenutno se Bagdad nalazi u situaciji da mora okončati sukob unutar svojih političkih snaga i oprezno se kretati u međunarodnim i regionalnim, bliskoistočnim vodama. Vlada također mora osigurati legitimitet i obnoviti povjerenje od strane traumatiziranih građana, posebice na područjima koje je u prošlosti držao ISIL. Po nekim procjenama najmanje 3,1 milijuna ljudi - odnosno 10% stanovništva, je raseljeno, dok je 11 milijuna ljudi potrebna humanitarna pomoć.
Povrh svega toga, zemlja se suočava s ekonomskom krizom, s visokim državnim dugom, padom cijena nafte i visokom nezaposlenošću, što znači da država ne može garantirati osim sigurnosti niti čak osnovne javne usluge. Visoki troškovi neposredne humanitarne pomoći će dodatno otežati obnovu gospodarstva i usporit će planove obnove zemlje. Naime, u lipnju 2017., vlada Abadi je najavila desetogodišnji plan obnove, ali financijske resursi su daleko od dovoljnih za realiziranje postavljenih ambicioznih ciljeva.
Kako bi se spriječilo da Irak implodira u novo stanje građanskog sukoba, potrebna je jasna politička strategija za izgradnju učinkovitog, uključivog društva koje zadovoljava zajedničke zahtjeve građana vezane za sigurnost, ekonomske prilike, usluge i ravnopravno građanstvo. National building u post ISIS eri će zahtijevati pregovore među političkim elitama koje obilježavaju snažni sektaški identiteti. No, dugoročna stabilnost bilo kojeg dogovora kojeg postignu će zavisiti od njihove sposobnosti rješavanja javnih prioriteta i nacionalnih, a ne sektaških interesa.
Kao što to se može primijetiti, značajna prepreka obnovi jest osim visokih troškova i sektaških razlika i loša vladavina od strane političkih elita, te posebno korupcija. Prema Transparency Internationalu, Irak je jedna od najkorumpiranijih zemalja na svijetu; sustavna korupcija prožima sve razine vlasti i široko je prihvaćena kao način ophođenja, a mreže iznuđivanja i pokroviteljstva predstavljaju glavnu prepreku stabilizaciji, rekonstrukciji i pružanju osnovnih usluga. Osim pražnjenja državne kase radi vlastitih interesa,...
Pro-sektaška politika, u Iraku i na Bliskom istoku općenito, predstavlja jednu od najvećih prepreka razvoja Iraka temeljenog na win-win scenariju, odnosno na korist svih uključenih aktera. Radi se o politici koja već godinama igra ključnu ulogu u kompleksnim odnosima cijele regije.
Trenutno se Bagdad nalazi u situaciji da mora okončati sukob unutar svojih političkih snaga i oprezno se kretati u međunarodnim i regionalnim, bliskoistočnim vodama. Vlada također mora osigurati legitimitet i obnoviti povjerenje od strane traumatiziranih građana, posebice na područjima koje je u prošlosti držao ISIL. Po nekim procjenama najmanje 3,1 milijuna ljudi - odnosno 10% stanovništva, je raseljeno, dok je 11 milijuna ljudi potrebna humanitarna pomoć.
Povrh svega toga, zemlja se suočava s ekonomskom krizom, s visokim državnim dugom, padom cijena nafte i visokom nezaposlenošću, što znači da država ne može garantirati osim sigurnosti niti čak osnovne javne usluge. Visoki troškovi neposredne humanitarne pomoći će dodatno otežati obnovu gospodarstva i usporit će planove obnove zemlje. Naime, u lipnju 2017., vlada Abadi je najavila desetogodišnji plan obnove, ali financijske resursi su daleko od dovoljnih za realiziranje postavljenih ambicioznih ciljeva.
Kako bi se spriječilo da Irak implodira u novo stanje građanskog sukoba, potrebna je jasna politička strategija za izgradnju učinkovitog, uključivog društva koje zadovoljava zajedničke zahtjeve građana vezane za sigurnost, ekonomske prilike, usluge i ravnopravno građanstvo. National building u post ISIS eri će zahtijevati pregovore među političkim elitama koje obilježavaju snažni sektaški identiteti. No, dugoročna stabilnost bilo kojeg dogovora kojeg postignu će zavisiti od njihove sposobnosti rješavanja javnih prioriteta i nacionalnih, a ne sektaških interesa.
Kao što to se može primijetiti, značajna prepreka obnovi jest osim visokih troškova i sektaških razlika i loša vladavina od strane političkih elita, te posebno korupcija. Prema Transparency Internationalu, Irak je jedna od najkorumpiranijih zemalja na svijetu; sustavna korupcija prožima sve razine vlasti i široko je prihvaćena kao način ophođenja, a mreže iznuđivanja i pokroviteljstva predstavljaju glavnu prepreku stabilizaciji, rekonstrukciji i pružanju osnovnih usluga. Osim pražnjenja državne kase radi vlastitih interesa,...
