Crno more postaje zatvorenim područjem latentnog sukoba Turske i Rusije, o čemu je Advance već pisao. I dok se tursko-gruzijsko-azerbajdžanski obrambeni savez gradi na južnom Kavkazu, a turska vojska sanja o zajedničkoj crnomorskoj snazi s Ukrajinom, jedna zemlja dobiva sve jaču prisutnost američke vojne tehnologije. Radi se o Rumunjskoj. Nedavna aktivacija proturaketnog štita doista govori o novoj velikoj igri u Crnomorju.
Amerikanci su zatražili od rumunjske vlade korištenje njezinih vojnih infrastruktura kao tranzitno mjesto za prijevoz trupa i vojne opreme između Iraka i Afganistana prema i iz Europe. Rumunjsko Vrhovno vijeće za nacionalnu sigurnost dozvolilo je korištenje zračne luke Mihail Kogalniceanu, te luke Constanta. Međutim, vijesti u rumunjskim medijima pokazuju da se ne radi samo o logističkoj potpori, već o puno dubljim američko-rumunjskim strateškim vezama.
Početkom svibnja 2011. je Rumunjska najavila da su dvije zemlje dogovorile postavljanje američkih balističkih presretača u zračnoj bazi Deveselu u južnoj Rumunjskoj, kao dio američkog proturaketnog obrambenog štita. Taj dogovor svakako prati uzorak ponašanja koji u zemljama bivšeg Varšavskog pakta, poput Poljske, a sada i Rumunjske, koristi infrastrukturu za postavljanje proturaketnog štita i za američku vojnu prisutnost na tom teritoriju. To je daleko više od onoga što je narod Rumunjske prihvatio kada je ušao u NATO. Zapravo, ni po NATO-ovim standardima ovakva vojna prisutnost nije zamišljena.
Prilikom potpisivanja tog sporazuma, tadašnji državni tajnik rumunjskog ministarstva vanjskih poslova Bogdan Aurescu je ugostio američku zamjenicu ministra vanjskih poslova Ellen Tauscher, te napomenuo da je ovaj izbor unaprijedio sigurnost Rumunjske, Europske unije i NATO Saveznika, te značajno učvrstio strateško partnerstvo između Rumunjske i SAD-a, čime se na svjetskoj razini povećava značaj Rumunjske. Tauscherova je potvrdila da američka vlada vidi u Bukureštu važnog saveznika i bliskog prijatelja, te da će Rumunjska igrati glavnu ulogu u NATO-ovim proturaketnim obrambenim sposobnostima.
Izjava iz Moskve pokazuje da Rusija ne želi pokazati da shvaća tijek situacije kao provokaciju. Sergej Lavrov, ruski ministar vanjskih poslova, rekao je da Rusija prati vrlo pomno razvoj situacije, uzimajući u obzir da, prema ruskim procjenama, planirani proturaketni obrambeni sustav može biti sigurnosna prijetnja za ruske strateške nuklearne snage u budućnosti. U tom smislu, Rusija želi legalna jamstva od SAD-a da proturaketni obrambeni sustav neće biti uperen protiv ruskih nuklearnih snaga.
Međutim, dobitnik Nobelove nagrade za mir Barack Obama smatra da je pojačana militarizacija na Crnomorju poželjna. U svojoj posljednjoj godini kao predsjednik SAD-a, Obama planira osnovati američku vojnu prisutnost u Rumunjskoj. U pogon je stavljen obrambeni proturaketni štit u vrijednosti od 800 milijuna dolara. Viši američki vojni dužnosnici objavili su da je protubalistički sustav sada aktivan, te da je u mogućnosti srušiti projektile koji ciljaju na europske gradove. Posebno je istaknuto da se radi o rušenju raketa koje mogu stići iz Irana, te da sustav nije na mjestu kako bi spriječio bilo koju rusku prijetnju u budućnosti.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
