Iransko Vijeće stručnjaka (Madžlese Hobregane Rahbari), moćno tijelo koje postavlja, nadzire i mijenja Vrhovnog vođu, izabralo je za svog predsjednika konzervativnog ajatolaha Mohamada Jazdija. Vijeće koje broji 86 članova iza zatvorenih vrata je izabralo Jazdija sa 47 glasova, te je time biralo konzervativni pravac umjesto očekivanog izbora ajatolaha Ali Akbar Hašemi Rafsandžanija. Izbori za čelnika uslijedili su nakon što je prošlog listopada umro čelnik Vijeća ajatolah Mohamad Reza Mahdavi Kani, jedan od ključnih suradnika ajatolaha Ruholaha Homeinija u Islamskoj revoluciji 1979. Jazdi, koji ima 83 godine, nije bio među imenima koje je iranski tisak smatrao favoritima za čelno mjesto. Njegova pobjeda značajan je protuudarac umjerenoj struji bivšeg iranskog predsjednika Rafsandžanija, koji je na mjestu čelnika Vijeća stručnjaka bio između 2007. i 2011., ali i opomena da se tijek unutarnjeg i vanjskog razvoja Irana vodi na temeljima ideje Islamske republike.
Vijeća Islamske republike
Politički sustav Islamske republike među složenijima je na svijetu. Republikanski dio sustava odražava francuski model, s polupredsjedničkim uređenjem. Iran ima snažnog predsjednika, kojega biraju izravno građani, te vodi i predsjedava vladom. On ujedno ima i ulogu premijera. Uz to, narod bira parlament (madžles). Osim tog predsjedničko-republikanskog sustava, postoji i islamski sustav vlasti. On se sastoji od tri glavna vijeća, te Ureda Vrhovnog vođe Islamske revolucije (rahbar) koji je de facto poglavar države.
Koncilijarni sustav je mjesto gdje se donose odluke i odražavaju moć u društvu i drugim političkim ustanovama. Iran ima bogat politički život. Za razliku od mnogih drugih bliskoistočnih i srednjoazijskih zemalja, pa i šire, Iranci imaju mogućnost izbora, te se vode žustre predizborne rasprave i bitke. Iako se izvan Irana politički pravci većinom dijele na konzervativce, reformiste i umjerenjake, unutar svake političke opcije postoji niz frakcija. Političke stranke, iako postoje, nemaju velik značaj. Politički se život vodi više oko pojedinaca koji zastupljaju jednu liniju mišljenja. Rezultat je to uspjeha Islamske revolucije, koja je bila moguća zbog toga što je okupila sve sastavnice društva: od komunista i krajnje ljevice, preko liberalnih nacionalista i građanskog centra, do ultrakonzervativnih i radikalnih desničara. Ovakav raspon mišljenja i dalje je prisutan u iranskoj politici, ali s jednom naznakom: svi su lojalni ideji Islamske republike i Vrhovnom vođi.
Od tri vijeća, najmoćnije je zasigurno Vijeće čuvara (Šoraje Maslahate Nezam). Sastoji se od dvanaest pravnika. Šest klerikalnih članova bira Vrhovni vođa iz redova klerikalne elite. Šest neklerikalnih članova bira parlament na prijedlog čelnika sudske vlasti. Vijeće čuvara odlučuje da li su zakoni koje donosi parlament u skladu s islamskim pravom. Također pregledava kandidature svih osoba koje se žele kandidirati za predsjedničko ili parlamentarna mjesta. Vijeće čuvara ima ulogu ustavnog suda, te nadgledava izbore za parlament, za Vijeće stručnjaka, i za predsjednika. Od 1988. čelnik Vijeća čuvara je ajatolah Ahmad Džanati Masah, jedan od najmoćnijih iranskih političara i konzervativan klerik.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
