Iransko Vijeće stručnjaka (Madžlese Hobregane Rahbari), moćno tijelo koje postavlja, nadzire i mijenja Vrhovnog vođu, izabralo je za svog predsjednika konzervativnog ajatolaha Mohamada Jazdija. Vijeće koje broji 86 članova iza zatvorenih vrata je izabralo Jazdija sa 47 glasova, te je time biralo konzervativni pravac umjesto očekivanog izbora ajatolaha Ali Akbar Hašemi Rafsandžanija. Izbori za čelnika uslijedili su nakon što je prošlog listopada umro čelnik Vijeća ajatolah Mohamad Reza Mahdavi Kani, jedan od ključnih suradnika ajatolaha Ruholaha Homeinija u Islamskoj revoluciji 1979. Jazdi, koji ima 83 godine, nije bio među imenima koje je iranski tisak smatrao favoritima za čelno mjesto. Njegova pobjeda značajan je protuudarac umjerenoj struji bivšeg iranskog predsjednika Rafsandžanija, koji je na mjestu čelnika Vijeća stručnjaka bio između 2007. i 2011., ali i opomena da se tijek unutarnjeg i vanjskog razvoja Irana vodi na temeljima ideje Islamske republike.
Vijeća Islamske republike
Politički sustav Islamske republike među složenijima je na svijetu. Republikanski dio sustava odražava francuski model, s polupredsjedničkim uređenjem. Iran ima snažnog predsjednika, kojega biraju izravno građani, te vodi i predsjedava vladom. On ujedno ima i ulogu premijera. Uz to, narod bira parlament (madžles). Osim tog predsjedničko-republikanskog sustava, postoji i islamski sustav vlasti. On se sastoji od tri glavna vijeća, te Ureda Vrhovnog vođe Islamske revolucije (rahbar) koji je de facto poglavar države.
Koncilijarni sustav je mjesto gdje se donose odluke i odražavaju moć u društvu i drugim političkim ustanovama. Iran ima bogat politički život. Za razliku od mnogih drugih bliskoistočnih i srednjoazijskih zemalja, pa i šire, Iranci imaju mogućnost izbora, te se vode žustre predizborne rasprave i bitke. Iako se izvan Irana politički pravci većinom dijele na konzervativce, reformiste i umjerenjake, unutar svake političke opcije postoji niz frakcija. Političke stranke, iako postoje, nemaju velik značaj. Politički se život vodi više oko pojedinaca koji zastupljaju jednu liniju mišljenja. Rezultat je to uspjeha Islamske revolucije, koja je bila moguća zbog toga što je okupila sve sastavnice društva: od komunista i krajnje ljevice, preko liberalnih nacionalista i građanskog centra, do ultrakonzervativnih i radikalnih desničara. Ovakav raspon mišljenja i dalje je prisutan u iranskoj politici, ali s jednom naznakom: svi su lojalni ideji Islamske republike i Vrhovnom vođi.
Od tri vijeća, najmoćnije je zasigurno Vijeće čuvara (Šoraje Maslahate Nezam). Sastoji se od dvanaest pravnika. Šest klerikalnih članova bira Vrhovni vođa iz redova klerikalne elite. Šest neklerikalnih članova bira parlament na prijedlog čelnika sudske vlasti. Vijeće čuvara odlučuje da li su zakoni koje donosi parlament u skladu s islamskim pravom. Također pregledava kandidature svih osoba koje se žele kandidirati za predsjedničko ili parlamentarna mjesta. Vijeće čuvara ima ulogu ustavnog suda, te nadgledava izbore za parlament, za Vijeće stručnjaka, i za predsjednika. Od 1988. čelnik Vijeća čuvara je ajatolah Ahmad Džanati Masah, jedan od najmoćnijih iranskih političara i konzervativan klerik.
Vijeće stručnjaka se sastoji od 86 klerika koje bira iranski narod na osmogodišnji mandat. Njihove kandidature mora prvo prihvatiti Vijeće čuvara. Kako je prije rečeno, oni biraju Vrhovnog vođu među sobom i mogu ga smijeniti ako ne ispunjava svoju dužnost. Osim ta dva vijeća, postoji i Vijeće svrsishodnosti (Madžmae Tašhise Maslahate Nezam), koje je stvoreno 1988. kako bi služilo kao medijator između parlamenta i Vijeća čuvara, te kako bi savjetovalo Vrhovnog vođu. Naime, uloga Vijeća čuvara je često blokirala parlamentarni proces, pa je ajatolah Homeini odlučio unijeti promjene u ustavni poredak zemlje stvaranjem dodatnog vijeća koje bi rješavalo nesuglasice, a uz to i davalo dodatne savjete državnom vrhovniku. Ovo vijeće ima 31 člana koje bira Vrhovni vođa iz redova iranske političke elite. Od 1997. Ali Akbar Hašemi Rafsandžani predsjedava ovim vijećem, nakon što je služio dva mandata kao iranski predsjednik (1989.-1997.) Osim ova tri vijeća, iranski sustav ima i druge 'vjerske' ustanove, među kojima su najvažniji Ured predstavnika Vrhovnog vođe (Namajandegane Rahbar), Udruženje voditelja molitve petkom, te Poseban sud za kler (Dadgahe Vižeheje Rohanijat).
Vijeće stručnjaka, iako je svoju najglavniju ulogu izvršilo samo jednom prilikom biranja Vrhovnog vođe Alija Hameneija nakon smrti ajatolaha Homeinija, služi kao tijelo koje može davati važne poruke društvu. Stoga je svaka pozicija u tom vijeću vrlo važna. Napokon, nominalno svaki od članova (podsjetimo, koje bira narod) može postati Vrhovni vođa. Od 1983., pa sve do 2007., Vijećem je predsjedao do svoje smrti ajatolah Ali Meškini, konzervativac. Na izborima za čelnika Vijeća 2007. Rafsandžani je pobjedio te postao poglavarem i Vijeća stručnjaka i Vijeća svrsishodnosti. No, 2011., na njegovo je mjesto došao umjereni konzervativac ajatolah Mohamad Reza Mahdavi Kani koji je umro u listopadu 2014. Otkada je u lipnju 2014. pao u komu, Mahdavi Kanija je zamijenio kao privremeni predsjedatelj visoko poštovani umjerenjak veliki ajatolah (mardža) Mahmud Hašemi Šahrudi, koji je najavio kandidaturu za stalnog predsjedatelja, ali je prije samih izbora povukao svoju kandidaturu.
Konzervativci protiv Rafsandžanija
Radi se o velikom obratu. Konzervativci poput Mohamada Jazdija već su pokušali u natjecanju za to mjesto i izgubili, pa se očekivalo da će konzervativci poduprijeti Šahrudija jer je podjednako dobro prihvaćen i u konzervativnom i u umjerenjačkom taboru. Prema medijskim najavama prije samog izbora, konzervativci i radikali su najavljivali svoju potporu Šahrudiju, smatrajući da će to biti velik udarac Rafsandžaniju, kojega konzervativci već godinama pokušavaju sputavati. Međutim, Rafsandžani je najavio da će povući kandidaturu ako će se Šahrudi kandidirati. Dogodilo se obrnuto, jer su Šahrudi i Rafsandžani u dobrim odnosima. Znak tih dobrih odnosa je bilo vidljivo i u posljednjim predsjedničkim izborima, prilikom kojih je Rafsandžanijevu kandidaturu odbacilo Vijeće čuvara. Šahrudi je član toga vijeća, te postoje dvije inačice priče o njegovom izbjegavanju glasovanja. Prema jednoj tvrdnji, Šahrudi je ljutito izletio iz dvorane gdje se održava vijeće, a prema drugoj je namjerno kasnio na sastanak kako ne bi sudjelovao u diskvalifikaciji Rafsandžanija. Kada je Šahrudi odustao od kandidature, ostala su samo tri imena: ajatolasi Jazdi, Rafsandžani i Momen. Konzervativna struja nije imala drugog izbora do biranja privremenog rješenja, a to je ajatolah Mohamad Jazdi.
S obzirom na Rafsandžanijev utjecaj, kao i njegovu potporu trenutačnoj vladi, pa i prešutnoj potpori Velikog ajatolaha Šahrudija, izbor Jazdija je pokazao koliko iznenađujuća i nepredvidljiva može biti iranska politika. Iako u zaleđu svih svjetskih analiza, Vijeće stručnjaka je nepravedno zanemarena ustanova iranske politike. U njemu su svi ajatolasi koji bi mogli jednog dana postati Vrhovni vođa, među njima i predsjedatelj Vijeća čuvara Džanati, kao i predsjednik Irana Rohani. Kako je svakog trenutka moguće da se glasa o novom Vrhovnom vođi, Vijeće ima pravo na izvještaje i saslušavanja državnih službenika. Na početku održavanja izborne sjednice, Šahrudi je upozorio na izazove koji su prisutni danas, od pažljivog pristupa u pregovorima, preko gospodarskih izazova, do ISIL-a, koji preuzima islamsko ime, iako po mišljenju velike većine islamskog klera nisu muslimani. Nakon glasanja, okupljenima se obratio i ministar vanjskih poslova Mohamad Džavad Zarif koji je dao izvještaj o tijeku pregovora s P5+1 skupinom.
Jazdi je bio čelnik sudstva od 1989. do 1999., te je ujedno član Vijeća čuvara u drugom, četvrtom, petom i šestom sazivu. Prvi puta ga je pozvao ajatolah Homeini, čiji je bio učenik i bliski suradnik kad je iz vijeća izašao ajatolah Safi Golpajgani, jedan od vodećih ideologa Islamske republike. Dva mandata je bio i parlamentarni zastupnik. Poznat je kao protivnik reformističkog pokreta, te je blizak vrlo konzervativnim političkim krugovima. Osim toga, Jazdi je vodio ili još uvijek vodi nekoliko važnih šijitskih vjerskih ustanova, škola u svetom gradu Komu i šijitska udruženja. U izborima za predsjedatelja Vijeća stručnjaka natjecao se protiv Rafsandžanija 2007., i izgubio. Sada je vodio u oba kruga biranja, te je napokon pobjedio za to mjesto sa 47 glasova, nasuprot 26 glasova koliko je dobio Rafsandžani. Njegov prvi zamjenik je Ali Movahedi Kermani, drugi zamjenik je ajatolah Ali Nadžafabadi, a tajnik predsjedništva ajatolah sejed Ahmad Hatami.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.