Turski ministar obrane, Nurettin Canikli, poručio je kako Turska nema drugog izbora nego pokrenuti vojnu operaciju u sirijskoj regiji Afrin. Nadalje, poručio je kako je operacija "de facto započela" ističući kako je danas turska vojska počela s prekograničnim granatiranjima.
U današnjem razgovoru za medije rekao je kako će Turska nastaviti raspravljati o operaciji s Rusijom.
Kurdski YPG borci potvrdili su kako je počelo granatiranje regije Afrin, oko ponoć, te se nastavilo tijekom današnjeg dana. Meta granatiranja su turska sela.
Turska novinska agencija Anadolu izvijestila je kako je napad započeo s najmanje deset haubica koje su ciljale teritorij Sirije iz okruga Kirikhan i Hassa na prostoru južne turske provincije Hatay.
Turska vojska poručuje kako kreću s operacijom koja ima za cilj "spriječiti stvaranje terorističkog koridora", odnosno spajanje kurdskih enklava uzduž turske granice.
Izvor iz kurdskog YPG-a navodi, prenosi ruska novinska agencija RIA Novosti, kako je najmanje 70 artiljerijskih raketa palo na prostor regije Afrin iz pravca Turske.
Podsjetimo, Turska kurdske sirijske borce, pripadnike YPG-a (Narodne obrambene jedinice - ženske jedinice nazivaju se YPJ), smatra produžetkom organizacije Radnička partija Kurdistana (PKK), koju pak smatra terorističkom organizacijom.
Turska i PKK ratuju na prostoru Turske još od 80-ih godina. Valja pritom još jednom napomenuti kako SAD također smatra PKK "terorističkom organizacijom", ali - za razliku od Turske - ima sasvim drugačiji stav po pitanju YPG-a. Naime, ne samo da YPG ne vode kao terorističku organizaciju već ih i aktivno pomažu na razne načine, pa i oružjem.
Dakako, moglo bi se reći da je ovo "šizofrena" politika Washingtona prema kurdskim borcima koji ako su s turske strane granice bivaju vođeni kao teroristi dok sa sirijske strane granice postaju američki saveznici u borbi za demokraciju. No, politika nije šizofrena već primarno oportunistička. Nadalje, da bi se barem malo ublažila preočita dvostruka mjerila SAD-a po ovom pitanju Washington je na prostoru Sirije stvorio novu organizaciju pod nazivom Sirijske demokratske snage (SDF) upravo s ciljem da bi se zamaskiralo, barem imenom, njihovu potporu za YPG. U suštini SDF jest YPG samo pod drugačijim imenom i pod čvršćom američkom kontrolom.
Je li YPG teroristička organizacija? Nipošto - upravo suprotno, YPG se na mnogim mjestima pokazao kao najbolji "protutrov" za terorizam jer njihove snage su zadale brojne udarce ISIL-u te su svakako pridonijeli porazu stvarnih terorista na prostoru Sirije.
Kako onda Turska može argumentirati da su YPG teroristi? Ne može, ali ih nije niti briga. Tko koga naziva danas teroristom je postalo primarno političko, a ne praktično pitanje. Tako, primjerice, SAD u "isti koš" stavlja jedan ISIL, koji je postao notoran po genocidu i svojim objavama odsijecanja glava zarobljenih vojnika i civila, i jedan Hezbollah, libanonsku organizaciju koja sudjeluje i u Vladi u sklopu libanonskog parlamenta.
Po kojoj je pak logici PKK, koji primarno operira u Turskoj, teroristička organizacija? Po istoj političkoj logici - u stvarnosti PKK je kurdska pobunjenička organizacija koja se već desetljećima bori za stvaranje nezavisnog Kurdistana. PKK je bio i u određenoj mjeri i dalje jest ljevičarska marksistička organizacija koja se također bori za progresivne ciljeve.
Pojedini izvori, kao što je ruski disident Aleksandar Litvinenko (koji je ubijen polonijem 210 u Londonu 2006. godine, a za njegovu smrt optužuje se Kremlj), tvrde kako je ondašnji sovjetski KGB sudjelovao u stvaranju kurdskog PKK-a. Bez obzira koliko su te informacije točne, činjenica jest da Rusija nikada nije stavila PKK na popis terorističkih organizacija, a nije ni Kina.
NATO kao organizacija smatra PKK terorističkom organizacijom, no stav Europske unije, odnosno pojedinih članica, poprilično je ambivalentan. Moglo bi se reći ovako - zemlje koje nemaju pretjerano dobar odnos s Turskom češće će imati dobar stav prema PKK-u. Još jednom, političko definiranje (razlog zbog kojeg i Iran PKK smatra terorističkom organizacijom).
U svakom slučaju situacija je takva, a ono što je sada najvažnije je stanje na terenu. Tu pak imamo cijeli niz sve teže definiranih odnosa. Naime, kurdske snage u Siriji - bez obzira nazivali ih YPG, SDF ili PKK produžetak - znatno su ojačale, to je jedna od velikih posljedica ovog rata. Kao osnažena vojska, koja broji možda oko 50,000 boraca, žele konsolidirati svoju kontrolu na sjeveru Sirije, na prostoru poznatom pod nazivom Rojava (ili Sirijski Kurdistan). Dakako, nisu sami - jer sami ni ne bi mogli doći do ovog stadija - iza njih otvoreno stoji američka vojska, a samo pred neki dan iz Washingtona su poručili kako će na prostoru sjeverne Sirije stvoriti "Sirijske pogranične snage", vojsku od 30,000 vojnika, koja će imati za cilj "braniti ovaj teritorij od ponovnog povratka terorista" - drugim riječima, SAD je najavio preuzimanje sjeverne Sirije preko posrednika.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.