Četiri su Kurdistana, prostora s većinski kurdskim stanovništvom, koja su važan politički i geopolitički faktor koji utječe na razvoj situacije na Bliskom istoku.
Onaj turski Kurdistan je najduže dio ratne zone - Turska još od prve polovice 80-ih godina ratuje s Kurdima koji ovdje žele ostvariti svoju nezavisnu državu. No, iako najveći, turski Kurdistan je samo jedan od ukupno četiri.
Irački Kurdistan je svakako najviše napredovao po pitanju eventualnog postanka državom - Irački Kurdistan je danas autonomna pokrajina u Iraku koja ima svoju Vladu, predsjednika, glavni grad i brojne druge institucije. Štoviše, već duže vremena nalaze se pred sudbonosnim potezom - raspisivanjem referenduma o odcjepljenju od Iraka. Hoće li taj dan doći? Možda, no to će gotovo sigurno ovisiti o onima koji su uopće omogućili da Irački Kurdistan danas bude ono što jest (Zapadne sile).
Nekoliko zemljopisnih karata koje označuju - ovisno o izvoru - prostor Kurdistana i/ili prostor na kojem žive Kurdi na teritorijima Turske, Sirije, Iraka i Irana:
Treći Kurdistan - onaj sirijski, trenutačno je razlomljen na tri kantona koji su se upravo ovih dana trebali i teritorijalno spojiti, no, da se takvo što ne dogodi potrudila se turska vojska koja je ušla na sjever Sirije primarno s tim ciljem. Turske vlasti jako dobro znaju da im je to velika prijetnja, da bi ujedinjeni Sirijski Kurdistan zapravo bio de-facto početak spajanja s onim turskim, a onda bi držanje kontrole nad jugoistokom zemlje postalo znatno teže.
Što je pak s četvrtim Kurdistanom, onim iranskim? To je naša današnja tema. Taj Iranski Kurdistan "spavao" je desetljećima - više od 20 godina ovdje je trajao mir, no, uzavrela situacija u ostala tri značila je da je samo pitanje vremena kada će i u ovome buknuti nemir, a izgleda kako se to upravo i događa. Magnituda eskalacije još uvijek nije velika, ali se dešava i to se više ne može ignorirati.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
