Krajem travnja Nursultan Nazarbajev je ponovno izabran za kazahstanskog predsjednika s 97,7 posto glasova i izlaskom birača od 95,22 posto. Ove iznimno visoke brojke odmah su iskazane kao sumnja u kredibilitet kazahstanskih izbornih jedinica. Ali, ne radi se toliko o prijevari koliko o doista pro-nazarbajevskom stavu kazahstanskog stanovništva. Ovi su izbori također pokazali kako djeluje kazahstanska politika i posebno stranka Nur Otan.
Kao predsjednička republika, Kazahstan zasigurno ne odgovara načelima liberalne demokracije, ali ipak ne ostavlja gorak okus neslobodne diktature. Nazarbajev je svakako auoritaran vođa, s kompleksom grandioznosti, ali je također jamac stabilnosti i sigurnosti u teškom stadiju kazahstanskog razvoja, posebno stoga što se očekuje da Nazarbajev sada počne ostvarivati plan sveobuhvatne reforme zemlje.
Nazarbajev je doista popularan u Kazahstanu. Za mnoge stanovnike ove zemlje, život se značajno unaprijedio od nezavisnosti. Per capita BDP porastao je od 1647 dolara 1991.na 13.172 dolara 2013., što Kazahstanu daje mjesto zemlje srednje razine BDP-a, uz Rusiju, Ukrajinu i Bjelorusiju. Kazahstan je bio predsjedatelj OESS-a 2011. i domaćin mnogobrojnih međunarodnih sportskih događaja, uključujući Azijske zimske igre. Također, Nazarbajev je sagradio novi glavni grad Astanu, a mnogi Kazahstanci su ponosni na rastući politički profil zemlje. Pod Nazarbajevim, Kazahstanci imaju vjeru u buduću sigurnost svoje zemlje.
Kazahstanska nacionalna ideologija i očita opsesija globalnom krizom posljedica je povijesti i zemljopisnog položaja zemlje.
Nekoć nomadsko stanovništvo, Kazaci su stalno migrirali i bili izloženi opasnostima otvorene stepe. Pošto nije bilo sustava koji bi formalno razgraničio nekretnine, vođe nomadskih plemenskih konfederacija brinuli su da rade na odnosu s ostalim plemenima kako bi se osigurala zemlja i resursi za preživljavanje. Na neki način, plemenski vođe stvarali su mirnodopsku vanjsku politiku.
Iz tog se razloga može uvidjeti zašto kazahstanski vođe toliko govore o globalnim krizama i prijetnji prelijevanja sukoba iz Afganistana, Iraka i Sirije u šire susjedstvo. Jedan razlog zašto su ovi izbori bili prijevremeni jest i zato što je jedan zastupnik Skupštine naroda Kazahstana ustvrdio da će se globalna ekonomska kriza zaoštriti 2016., kada su izbori bili najavljeni.
Jedna od posljedica povijesnog razvoja nomadskih naroda Srednje Azije jest kazahstanska politička kultura koja je obilježena konzervativizmom i biranjem jakog vođe čija je glavna zadaća čuvati nacionalnu sigurnost. Izbori rezultat zapravo je pokazatelj kazahstanskog izbornog tijela i njegove želje za održavanjem institucija predsjedištva. Kazahstan se tako pokazuje kao tradicionalno društvo s obranom autoritetne političke kulture.
Danas Kazahstan graniči s Rusijom, Kinom, Kigistanom, Uzbekistanom i Turkmenistanom. Njegova zemljopisna pozicija u središtu Euroazije čini zemlju ranjivom na uvoz stranih ideja, od ISIL-a do drugih ekstremističkih skupina. Kazahstan je jedna od zemalja bivšeg Sovjetskog saveza koja nije iskusila unutarnji rat od 1991. Stoga situaciju u Ukrajini smatra još jednim primjerom ponovljenog ruskog imperijalizma, više nego primjer međuetničkog i međulingvističkog sukoba među narodima bivšeg sovjetskog područja. Kazahstanci upozoravaju da u Ukrajini se bitka vodi između Ukrajinaca i Rusa, ali u samom Kazahstanu živi preko 120 etničkih skupina, od Kazaka i Rusa do Dungana, Korejaca, Ujgura i mnogih drugih. Ako bi nastao sukob u Kazahstanu, on bi sasvim sigurno urušio zemlju iznutra. Nazarbajev se smatra osiguravateljem kazahstanskog nacionalnog suverenitete, teritorijalnog integriteta i obrane granice.
Preko granice, pak, Kazahstan nastavlja svoju prepoznatljivu politiku. Najvažnije je ojačati odnose s kazahstanskim susjedima i glavnim trgovačkim partnerima Kinom, Rusijom i zemljama Europske unije, među kojima je i Hrvatska. Kazahstan je jedna od zemalja gdje Hrvatska pronalazi dobre poslovne mogućnosti, posebno u okviru infrastrukturnih projekata. Naime, do 2022. Kazahstan želi izgraditi osam tisuća kilometara autocesta, a usvojiti će i novi program za infrastrukturu koji će predstaviti 2017. na svjetskoj izložbi Expo koja se održava u Kazahstanu. Sadašnja je bilanca izvezene robe iz Hrvatske u Kazahstan 23 milijuna dolara, a ponajviše se radi o lijekovima, opremi za industriju, proizvodima od željeza i čelika, montažama zgrada, prehrambenim proizvodima. Naravno, Hrvatska i iz Kazahstana uvozi više nego što izvozi, ali uvozna bilanca od 417 milijuna dolara ponajviše se odnosi na naftu i ulje, naftne plinove, kao i rafinirane i slitine bakra, cink, i prehrambene proizvode.
Kazahstanu su strateški partneri SAD i Južna Koreja, ali ipak pokušava izgraditi medijatorsku ulogu pronalaženju stabilnosti i sigurnosti te mirnog rješavanja globalnih kriznih situacija. Kazahstan je stoga preuzeo neslužbenu ulogu medijatora u ukrajinsko-ruskom sporu, a također je nekoliko puta ugostio P5+1 pregovore svjetskih sila s Iranom.
I dok Nazarbajevova uloga ostaje neokaljanom u zemlji i svijetu, kazahstanska izvršna vlast pod jakim je pritiskom uslijed nedostatnog razvoja političke slobode.
Prema izvješćima međunarodnih promatračkih misija na predsjedničkim izborima, ovi su izbori bili učinkovito provedeni, ali dominantna pozicija trenutačnog predsjednika i nedostatak prave oporbe umanjili su mogućnost istinskog biranja. I doista, teško je očekivati da bi na predsjedničkim izborima pobijedili nezavisni kandidat Abdelgin Kusainov i kandidat Komunističke stranke Turgun Sizdikov, obojica u svojoj 67.godini, koji su relikti sovjetskih generacija i koji nisu predstavili nikakvu novu ideju za budućnost zemlje. I jedan i drugi nisu imali financijska sredstva i mogućnost širenja svoje poruke da bi se mogli nositi s izbornom mašinerijom Nur Otana.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
