Paritet kupovne moći: Detaljno i krajnje pojednostavljeno - PPP je jedan od najvažnijih ekonomskih indikatora koji nam daje moć da vidimo kakvo je stvarno stanje u bilo kojoj zemlji svijeta

Jučer smo govorili o HDI indeksu kao važnom pokazatelju stvarnije kvalitete života nego da gledamo samo BDP neke zemlje. Danas nastavljamo s potragom za indikatorima koji će nam još točnije, još preciznije pokazati kako se živi u nekoj zemlji. Govorimo o kupovnoj moći i ovako na prvu koncept može zvučati vrlo jednostavan, ali samo na prvu... zato će biti potrebno malo se jače fokusirati kako bismo u potpunosti shvatili što je to "paritet kupovne moći" (eng. purchasing power parity ili PPP). No, kao i sa svim temama do sad, nastojat ćemo i ovu krajnje pojednostaviti.

Što je zapravo PPP? To je podatak koji će nam dati odgovor na više važnih pitanja. Kolika je kupovna moć? Kolika je "snaga" valute koju koristimo u odnosu na valutu neke druge zemlje? Izdvajamo li možda previše na neke osnovne životne potrebe u odnosu na naše susjede ili druge zemlje svijeta? Živimo li u zabludi da nam je dobro ili nam zaista i jest dobro u usporedbi s drugim zemljama? Sve ovo možemo "iščitavati" kad dobro ovladamo s PPP-om, pa krenimo redom.

Nije PPP tako težak koncept kako se možda na prvu čini ako ga idete istraživati, više su tu problematična vrlo štura objašnjenja koja kao da polaze od toga da su svi završili ekonomiju. Ako recimo potražite objašnjenje na internetu ili udžbenicima često će isto početi ovako: "Paritet kupovne moći je teorija koja kaže da su tečajevi između valuta u ravnoteži kada je njihova kupovna moć ista u svakoj od dviju zemalja".

Baš "jednostavno", zar ne? Zašto se osnovne ekonomske teorije prikazuju na ovako kompliciran način, naročito laiku, teško je reći... Zar je to znanje namijenjeno samo makroekonomskim analitičarima? Ne bi smjelo biti tako! Zato ćemo nastojati maksimalno izbjeći takav žargon.

Da bismo maksimalno pojednostavnili ovaj koncept koristit ćemo se nekim univerzalnim primjerom. PPP se obično računa prema iznosu "košarice", no to je dosta apstraktno - što je uopće u "košarici"? Umjesto toga uzet ćemo samo jedan proizvod, nije najzdraviji, možda ni najukusniji, ali ga nalazimo diljem svijeta pa se zato često koristi i u ovakvim ekonomskim računicama: Big Mac, hamburger kojeg je popularizirao McDonald's (zapravo od nedavno ga više nema u Rusiji, ali eto, zamislimo na trenutak da je "svugdje").

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.