X
ZADNJI DAN VELIKE AKCIJE - "Od ljeta do ljeta": 1-godišnja pretplata za 350 kn!
Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja

Pada li još jedan bastion europske neutralnosti? Finska sve bliže NATO članstvu dok u isto vrijeme traju napadi na njenu socijalnu državu na kojoj joj cijeli svijet zavidi

PIŠE:
9Objavljeno:
Finska je jedina EU članica koja graniči s Rusijom, a da nije ujedno i članica NATO saveza. Mada u dobrim odnosima s NATO-om, dugi niz godina Finska ističe kako im je njihovih 350,000 rezervista dovoljno za obranu zemlje.

Vojni rok u Finskoj je obvezan (6 do 12 mjeseci ili 12 mjeseci civilna služba). Vojna doktrina je obrambena te je fokusirana na visoko-mobilne vojne jedinice koje bi se u slučaju vanjske agresije koristile ponajprije samim (šumskim) terenom, uključujući i brojnim finskim jezerima. Cilj ove taktike je iscrpiti agresora umjesto da se s njime sukobljavaju na samoj granici.

Finska godišnje na obranu troši oko 2,7 milijardi eura ili oko 1,3% državnog BDP-a. Riječ je o relativno modernoj vojsci - zračne snage primarno su fokusirane na 50-ak vojnih zrakoplova F/A-18.

Očito je kako su finske vlasti smatrale, barem do sada, da nema potrebe da njihova zemlja ulazi u NATO savez. No, sada se politika cijele istočne (a djelomično i sjeverne) Europe mijenja zbog Ukrajinske krize. Podsjetimo, nakon rušenja ukrajinskog predsjednika Janukoviča s vlasti Rusija je - očito primarno zbog obrane svojih crnomorski...
Poštovani, za nastavak čitanja trebate biti pretplatnik.
Ako već jeste advance.hr pretplatnik, ulogirajte se