X
Akcija: 1-godišnja pretplata za  540 kn  360kn!
Akcija je ograničena - traje do isteka vremena ili do isteka paketa!
Preostalo paketa: 1 od 5
Preostalo vremena: 00:11:00
Akcija traje do 19:00 po zagrebačkom vremenu.
Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), ali isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja

Pada li još jedan bastion europske neutralnosti? Finska sve bliže NATO članstvu dok u isto vrijeme traju napadi na njenu socijalnu državu na kojoj joj cijeli svijet zavidi

PIŠE:
Objavljeno:
Finska je jedina EU članica koja graniči s Rusijom, a da nije ujedno i članica NATO saveza. Mada u dobrim odnosima s NATO-om, dugi niz godina Finska ističe kako im je njihovih 350,000 rezervista dovoljno za obranu zemlje.

Vojni rok u Finskoj je obvezan (6 do 12 mjeseci ili 12 mjeseci civilna služba). Vojna doktrina je obrambena te je fokusirana na visoko-mobilne vojne jedinice koje bi se u slučaju vanjske agresije koristile ponajprije samim (šumskim) terenom, uključujući i brojnim finskim jezerima. Cilj ove taktike je iscrpiti agresora umjesto da se s njime sukobljavaju na samoj granici.

Finska godišnje na obranu troši oko 2,7 milijardi eura ili oko 1,3% državnog BDP-a. Riječ je o relativno modernoj vojsci - zračne snage primarno su fokusirane na 50-ak vojnih zrakoplova F/A-18.

Očito je kako su finske vlasti smatrale, barem do sada, da nema potrebe da njihova zemlja ulazi u NATO savez. No, sada se politika cijele istočne (a djelomično i sjeverne) Europe mijenja zbog Ukrajinske krize. Podsjetimo, nakon rušenja ukrajinskog predsjednika Janukoviča s vlasti Rusija je - očito primarno zbog obrane svojih crnomorskih vojnih interesa - anektirala Krim i dala potporu pobunjenicima na istoku zemlje.

Zbog ruskih poteza stvorena je poprilična histerija koja se bazira na pretpostavci da bi Rusija uskoro mogla slične scenarije probati i s drugim zemljama. Unatoč činjenici da histerija nije odveć argumentirana, dobro je iskorištena za veliki i dubok povratak snažne NATO prisutnosti u Europi, ali i za povećavanje državnih obrambenih budžeta diljem Europe što je scenarij o kojem je unosna vojna industrija sanjala već godinama.

Ne biti u NATO paktu donedavno je bila stvar izbora, a Finska očito nije htjela postati NATO članica nastojeći time zadržati dobre ili barem neutralne odnose sa svojim istočnim susjedom, Rusijom.

Podsjetimo, Finska graniči sa Švedskom na zapadu, Norveškom na sjeveru i Rusijom na istoku. Preko puta Finskog zaljeva nalazi se Estonija. Prema zadnjem popisu stanovništva Finska ima 5,5 milijuna stanovnika, većina živi u južnim regijama. Po veličini Finska je osma zemlja Europe te ujedno i najrjeđe naseljena. Glavni grad je Helsinki (oko 1,4 milijuna stanovnika), a zemlja je podijeljena na 317 općina te jednu autonomnu regiju - otočje Aland.

Od kraja 12. stoljeća pa sve do 1809. Finska je bila dio Švedske (švedski jezik je i danas jedan od službenih jezika). Zatim je postala dio Ruskog carstva, a nezavisnost će dobiti tek pobjedom Oktobarske revolucije 1917. Put do stabilnosti neće moći proći bez građanskog rata u kojem se sukobljavaju pro-boljševičke snage (Finska Socijalistička Radnička Republika) i konzervativne "bijele" snage koje će pobijediti uz pomoć Njemačkog carstva.

U Drugom svjetskom ratu na prostoru Finske voditi će se dva rata ...
Poštovani, riječ je o tekstu starijem od 60 dana te je stoga komentiranje zatvoreno.
1. korak: Za nastavak čitanja odaberite pretplatu:
 
1 mjesec
100 kuna
Pristup kompletnom advance.hr sadržaju u trajanju od 30 dana.
Izaberi
Mjesec dana pretplate
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja.
Ograničena akcija
AKCIJA! 1-godišnja pretplata!
 540 kn  360 kn  
(mogućnost plaćanja i na rate:
30 kuna mjesečno*)
*Iznos u slučaju plaćanja na 12 rata (opcija za sada dostupna samo preko PBZ banke).
Izaberi
Trajanje pretplate - 12 mjeseci
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Specijalna ponuda je ograničena, iskoristite je dok traje!


 
Pristup samo ovom tekstu
30 kuna
Umjesto pretplate možete kupiti pristup samo ovom tekstu.
Izaberi
Uplatom ćete imati pristup ovom tekstu
Drugi tekstovi neće Vam biti dostupni (osim ako i za njih ne uplatite pristup)
Putem ovog koraka kreirat će Vam se korisničko ime tako da ako želite možete jednostavno proširiti svoj pristup uplatom jedne od regularnih pretplata.

2. korak: Odaberite način plaćanja
Pređite preko jedne od gornjih opcija i prikazat će Vam se detaljniji opis metode plaćanja.
Korištenjem sustava za online naplatu pristajem na Opće uvjete korištenja i Pravila o zaštiti privatnosti kao i na Opće uvjete o online plaćanju
Potreban je pristanak na uvjete korištenja
O sustavu pretplate:
- Klikom na odabranu opciju bit ćete prebačeni na sigurni sustav WSPay gdje možete u nekoliko trenutaka obaviti kupnju
- Možete birati između nekoliko metoda plaćanja, uključujući kartično plaćanje, kriptovalute itd.
- Kad Vam pretplata istekne bit ćete o tome obavješteni - pretplata se NE obnavlja automatski, odnosno morat ćete je sami obnoviti putem ovog sustava
- Nakon uspješne uplate dobit ćete korisničke podatke (ako ste novi korisnik).
- WSpay - Web Secure Payment Gateway advance.hr koristi WSPay za online plaćanja. WSPay je siguran sustav za online plaćanje, plaćanje u realnom vremenu, kreditnim i debitnim karticama te drugim načinima plaćanja. WSPay kupcu i trgovcu osiguravaju siguran upis i prijenos upisanih podataka o karticama što podvrđuje i PCI DSS certifikat koji WSPay ima. WSPay koristi SSL certifikat 256 bitne enkripcije te TLS 1.2 kriptografski protokol kao najviše stupnjeve zaštite kod upisa i prijenosa podataka.