Zagovornici nuklearnog dogovora (bardžam, na skraćenom perzijskom) s Iranom uvjereni su da je ovaj sporazum s Islamskom republikom Iran u opasnosti, nakon što je na američkim predsjedničkim izborima pobijedio Donald Trump. Skeptici na Capitol Hillu već su pripremili niz zakona i prijedloga zakona koje žele na brzinu donijeti kako Bijela kuća ne bi položila veto na njih.
Predstavnički dom je 15. studenog već izglasao nove sankcije protiv sirijske državne vlasti, bojeći se da će Trump odustati od njih i približiti se Vladimiru Putinu i Bašaru al-Asadu. Budući predsjednik istovremeno smatra da je nuklearni dogovor čista katastrofa te može odbiti potpisivanje novog olakšanja sankcija SAD-a prema Iranu. Naime, prema dogovoru, Sjedinjene Američke Države ne trebaju dodatno smanjiti sankcije Islamskoj Republici do listopada 2023., što je već duboko u potencijalnom drugom Trumpovom mandatu. Međutim, dogovor traži od predsjednika da periodično smanjuje jačinu sankcija, sve dok se Iran drži dogovora.
Skeptici nisu daleko od istine. Samo nekoliko sati nakon što je Hillary Clinton priznala poraz, Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) najavila je da je Iran prešao prag korištenja teške vode prema odredbama ugovora. Iako se radi o relativno manjoj pogrešci, ovakva kršenja dogovora mogu ugroziti dogovor ako Trump instrumentalizira upravu u State Departmentu i Nacionalnom sigurnosnom vijeću. Svakako Trump neće biti u mogućnosti poništiti ugovor u svom prvom danu kao aktivni predsjednik. Njegova administracija će zasigurno nastaviti s već prisutnom američkom taktikom stavljanja onih stranih banaka koje rade s Iranom na američku crnu listu. U Teheranu se to i te kako zna, te se već više od pola godine upozorava da se ne mogu vidjeti obećane blagodati bardžama jer se međunarodni financijski sustav pribojava američkih regulatora. Uz to, u Kongresu se priprema niz zakonskih akata koji neće rušiti dogovor, ali će biti tako napravljeni da će mu dugoročno štetiti. U tome ponajviše pomaže proizraelski lobi AIPAC, koji u tu mrežu hvata kako spremne Republikance, tako i mnoge Demokrate koji su na izraelskom platnom spisku.
Među tim novim zakonima priprema se i onaj koji će pomoći identificirati iranske institucije i pojedince koji će doći pod sankcije za cyber aktivnosti, balističke projektile i druge nenuklearne sankcije. S obzirom na najavu mogućih ministara u Trumpovoj vladi, takve će korake država povlačiti s lakoćom, a svijet bi se mogao začuditi da će Trump biti najtrezveniji glas u Bijeloj kući, posebno ako ministar vanjskih poslova postane bivši veleposlanik SAD-a u UN-u i jedan od najgorih američkih jastreba John Bolton. On je već rekao da je ponašanje Irana postalo značajno gore otkako je potpisan bardžam. Istovremeno, pobornici dogovora podsjećaju bud...
Predstavnički dom je 15. studenog već izglasao nove sankcije protiv sirijske državne vlasti, bojeći se da će Trump odustati od njih i približiti se Vladimiru Putinu i Bašaru al-Asadu. Budući predsjednik istovremeno smatra da je nuklearni dogovor čista katastrofa te može odbiti potpisivanje novog olakšanja sankcija SAD-a prema Iranu. Naime, prema dogovoru, Sjedinjene Američke Države ne trebaju dodatno smanjiti sankcije Islamskoj Republici do listopada 2023., što je već duboko u potencijalnom drugom Trumpovom mandatu. Međutim, dogovor traži od predsjednika da periodično smanjuje jačinu sankcija, sve dok se Iran drži dogovora.
Skeptici nisu daleko od istine. Samo nekoliko sati nakon što je Hillary Clinton priznala poraz, Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) najavila je da je Iran prešao prag korištenja teške vode prema odredbama ugovora. Iako se radi o relativno manjoj pogrešci, ovakva kršenja dogovora mogu ugroziti dogovor ako Trump instrumentalizira upravu u State Departmentu i Nacionalnom sigurnosnom vijeću. Svakako Trump neće biti u mogućnosti poništiti ugovor u svom prvom danu kao aktivni predsjednik. Njegova administracija će zasigurno nastaviti s već prisutnom američkom taktikom stavljanja onih stranih banaka koje rade s Iranom na američku crnu listu. U Teheranu se to i te kako zna, te se već više od pola godine upozorava da se ne mogu vidjeti obećane blagodati bardžama jer se međunarodni financijski sustav pribojava američkih regulatora. Uz to, u Kongresu se priprema niz zakonskih akata koji neće rušiti dogovor, ali će biti tako napravljeni da će mu dugoročno štetiti. U tome ponajviše pomaže proizraelski lobi AIPAC, koji u tu mrežu hvata kako spremne Republikance, tako i mnoge Demokrate koji su na izraelskom platnom spisku.
Među tim novim zakonima priprema se i onaj koji će pomoći identificirati iranske institucije i pojedince koji će doći pod sankcije za cyber aktivnosti, balističke projektile i druge nenuklearne sankcije. S obzirom na najavu mogućih ministara u Trumpovoj vladi, takve će korake država povlačiti s lakoćom, a svijet bi se mogao začuditi da će Trump biti najtrezveniji glas u Bijeloj kući, posebno ako ministar vanjskih poslova postane bivši veleposlanik SAD-a u UN-u i jedan od najgorih američkih jastreba John Bolton. On je već rekao da je ponašanje Irana postalo značajno gore otkako je potpisan bardžam. Istovremeno, pobornici dogovora podsjećaju bud...
