Ovce, vikinzi, autonomija, samo poneki Luftwaffe napad i najstariji parlament na svijetu: Dobrodošli na Farske otoke

Negdje na oko 320 kilometara sjeverozapadno od Škotske, ako na putu prema Islandu malo zaokrenete kormilom više prema sjeveru, naići ćete arhipelag koji očarava svojim zelenim travnatim površinama koje kao da izviru iz samog Atlantika. Ali ovo nije Island, do njega preostaje još popriličan put, oko 430 kilometara - upravo ste stigli u zemlju koja se zove Føroyar, ili po našem Farski otoci (također poznati i kao Ovčji otoci).

Farski otoci su otočna država (s ukupno 18 otoka) koja službeno pripada Kraljevini Danskoj, ali, kao što ćemo i vidjeti, uvijek je imala snažnu autonomiju (ako pak nije onda se borila za nju).

Iako iz daljine izgleda kao udoban travnjak, teren samih otoka (koji zajedno imaju površinu oko 1.400 km2) je dosta neravan, kamenit, a ni klima možda neće baš svakog oduševiti. To je već subpolarna klima uz puno vjetra, oblaka, prohladnih dana... No, od nekih velikih hladnoća spašava Golfska struja koja u pravilu drži temperaturu iznad nule (prosjek ljeti je 12 °C, a zimi 5 °C). Nadalje, činjenica da smo već poprilično sjeverno noći su zimi ovdje duge, a dani jako kratki (na zimski solsticij, 21. prosinca, dan traje svega 5 sati i 8 minuta!).

Općenito se smatra da su prvi stanovnici Farskih otoka bili Vikinzi koji su ovdje stigli u 9. stoljeću (bilo je potrebno razviti brodove koji su u stanju doći tako daleko) iako postoje i određeni dokazi koji sugeriraju da su otoci bili nastanjeni još i ranije. Naime, u sedimentima tamošnjih jezera znanstvenici su pronašli ovčji DNA koji datira s početka 6. stoljeća. Iako ova teorija još nije potpuno potvrđena, to bi pokazalo da Vikinzi zapravo nisu bili prvi stanovnici, odnosno da su do Farskih otoka prvo došli doseljenici iz Britanije ili Irske (jer Skandinavci razvijaju svoje jedrenjake tek sredinom 8. stoljeća, a ovce nisu mogle stići same!). Vjerojatno su prvi doseljenici bili svećenici iz Irske.

O povijesti ovih otoka prije dolaska Vikinga ne zna se previše, ali zato znamo puno o vremenu nakon što su stigli i njihova kultura je definitivno obilježila daljnju povijest.

Vikinzi dolaze

Jedan od zanimljivih detalja je podatak da su Vikinzi na Farskim otocima još 900. godine uspostavili Løgting, odnosno parlament, a taj isti parlament - podignut u Tórshavnu (i danas glavni grad Farskih otoka) - vjerojatno je najstariji parlament na svijetu.

Otoci su se razvijali kao snažna i samodostatna zajednica, ali nisu dugo mogli ostati u miru... Norveški kraljevi su godinama pokušali osvojiti Farske otoke, no ovi su silovito odolijevali braneći svoju neovisnost nekoliko stoljeća. No, i otpor je došao svome kraju negdje sredinom 12. stoljeća kada Norveška preuzima kontrolu.

Parlament Farskih otoka, 1897.

Kasnije će, u 14. stoljeću, Farski otoci postati dio Norveško-danske dvojne monarhije te će ostati u tom sastavu sve do početka 19. stoljeća kada se dvojna monarhija raspada, a nastaje nova država, Norveško-švedska unija (zapravo Danska je morala dati Norvešku Švedskoj na temelju sporazuma iz Kiela 1814., odnosno na kraju rata, kojeg je izgubila, protiv udruženih sila Britanije i Švedske, u vrijeme Napoleonskih ratova). Tada Farski otoci mijenjaju vlasnika, odnosno "ostaju" u sklopu Danske (postati će jedna od danskih regija).

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.