Rat u Siriji je iznimno kompleksan, no izgleda kako je upravo postao još i kompleksniji - prema zadnjim informacijama tijekom jučerašnjeg dana po prvi put su izbili oružani sukobi između pripadnika sirijske vojske i kurdskih snaga na prostoru sjeveroistočnog grada Al-Hasakah.
Izvori prenose kako ima mrtvih na obje strane. Ukoliko ovaj sukob ne ostane samo "incident", situacija u Siriji će se dodatno zakomplicirati jer ovo bi moglo biti otvaranje novog fronta.
Podsjetimo, sirijska vojska i vladine snage do sada su bile u nekoj vrsti saveza s kurdskim snagama (YPG) u Siriji. Koegzistencija postoji već godinama i u zadnje vrijeme su obje snage bile zajedno fokusirane na borbu protiv ISIL-a. Raspad ove, ne nužno idealne, alijanse, bila bi katastrofa za rat u Siriji. Takav scenarij išao bi na ruke ISIL-u, ali i svim anti-Damask snagama koje još uvijek ciljaju na "smjenu režima".
Kako je točno došlo do okršaja? Prije nego sagledamo detalje valja spomenuti kontekst - prostor na sjeveru i sjeveroistoku Sirije tradicionalno je naseljen Kurdima, ovaj prostor Kurdi nazivaju "Sirijski Kurdistan" ili Rojave. Kako to i biva sa sudbinom Kurda u cijeloj ovoj regiji (Turska, Sirija, Irak, Iran), centralne vlasti nikada im nisu bile odveć naklonjene.
Moglo bi se argumentirati da je položaj Kurda u Siriji bio donekle bolji od onog u susjednoj Turskoj gdje je rat između Kurda i vlasti trajao desetljećima (krhko primirje je sada na snazi, no pitanje do kada će potrajati).
U Iraku je Saddam Hussein napao Kurde, no onda su Kurdi dobili snažnog zaštitnika - SAD i druge zapadne sile, koje su omogućile stvaranje Iračkog Kurdistana, prostora koji danas ima autonomiju i u čiju pomoć je ponovno priskočio SAD nakon ISIL-ove invazije prošle godine.
Zašto su sve zemlje negativno - u manjoj ili većoj magnitudi - nastrojene protiv Kurda? Razlog je jasan, Kurdi imaju snažan identitet i želje im se svode na osnutak vlastite države, Kurdistana. Da bi Kurdistan postao stvarnost četiri navedene zemlje morale bi se odreći svog teritorija. U takvom scenariju najveći gubitnik bila bi Turska, Sirija - barem površinski - izgubila bi najmanje, no opet je riječ o prostoru kojeg se Damask nipošto ne bi odrekao bez borbe, a na prostoru tzv. Sirijskog Kurdistana nalaze se i neke od najvećih zaliha prirodnih resursa.
Kakav je bio odnos između vlasti u Damasku i sirijskih Kurda od početka rata do danas, točnije do jučer? Neformalni savez je postojao. Damask to nikada nije javno potvrdio, zbog politike, no sirijska vojska se povukla s prostora Sirijskog Kurdistana 2012. godine. Od onda kontrolu nad ovim područjem drže kurdske snage, primarno obrambene jedinice YPG-a, a riječ je o oružanoj frakciji koja je usko povezana s turskom organizacijom PKK (Kurdistanska Radnička Partija).
Dakle, Sirij...
Izvori prenose kako ima mrtvih na obje strane. Ukoliko ovaj sukob ne ostane samo "incident", situacija u Siriji će se dodatno zakomplicirati jer ovo bi moglo biti otvaranje novog fronta.
Podsjetimo, sirijska vojska i vladine snage do sada su bile u nekoj vrsti saveza s kurdskim snagama (YPG) u Siriji. Koegzistencija postoji već godinama i u zadnje vrijeme su obje snage bile zajedno fokusirane na borbu protiv ISIL-a. Raspad ove, ne nužno idealne, alijanse, bila bi katastrofa za rat u Siriji. Takav scenarij išao bi na ruke ISIL-u, ali i svim anti-Damask snagama koje još uvijek ciljaju na "smjenu režima".
Kako je točno došlo do okršaja? Prije nego sagledamo detalje valja spomenuti kontekst - prostor na sjeveru i sjeveroistoku Sirije tradicionalno je naseljen Kurdima, ovaj prostor Kurdi nazivaju "Sirijski Kurdistan" ili Rojave. Kako to i biva sa sudbinom Kurda u cijeloj ovoj regiji (Turska, Sirija, Irak, Iran), centralne vlasti nikada im nisu bile odveć naklonjene.
Moglo bi se argumentirati da je položaj Kurda u Siriji bio donekle bolji od onog u susjednoj Turskoj gdje je rat između Kurda i vlasti trajao desetljećima (krhko primirje je sada na snazi, no pitanje do kada će potrajati).
U Iraku je Saddam Hussein napao Kurde, no onda su Kurdi dobili snažnog zaštitnika - SAD i druge zapadne sile, koje su omogućile stvaranje Iračkog Kurdistana, prostora koji danas ima autonomiju i u čiju pomoć je ponovno priskočio SAD nakon ISIL-ove invazije prošle godine.
Zašto su sve zemlje negativno - u manjoj ili većoj magnitudi - nastrojene protiv Kurda? Razlog je jasan, Kurdi imaju snažan identitet i želje im se svode na osnutak vlastite države, Kurdistana. Da bi Kurdistan postao stvarnost četiri navedene zemlje morale bi se odreći svog teritorija. U takvom scenariju najveći gubitnik bila bi Turska, Sirija - barem površinski - izgubila bi najmanje, no opet je riječ o prostoru kojeg se Damask nipošto ne bi odrekao bez borbe, a na prostoru tzv. Sirijskog Kurdistana nalaze se i neke od najvećih zaliha prirodnih resursa.
Kakav je bio odnos između vlasti u Damasku i sirijskih Kurda od početka rata do danas, točnije do jučer? Neformalni savez je postojao. Damask to nikada nije javno potvrdio, zbog politike, no sirijska vojska se povukla s prostora Sirijskog Kurdistana 2012. godine. Od onda kontrolu nad ovim područjem drže kurdske snage, primarno obrambene jedinice YPG-a, a riječ je o oružanoj frakciji koja je usko povezana s turskom organizacijom PKK (Kurdistanska Radnička Partija).
Dakle, Sirij...
