Predsjednik Venezuele, Nicolas Maduro, za vrijeme jučerašnjeg govora pred Generalnom Skupštinom pozvao je na "de-kolonizaciju" Portorika ističući kako bi Portoriko trebao ući u latinskoameričke asocijacije.
Ovo je idealan trenutak da se osvrnemo na situaciju u kojoj se nalazi Portoriko te da sagledamo povijesni kontekst.
Portoriko (španjolski: Puerto Rico - bogata luka) je otok, zapravo arhipelag, u Karipskom moru. Nalazi se istočno od Dominikanske Republike (koja se pak nalazi, zajedno s Haitijem, na otoku Hispaniola). Glavni otok zove se Puerto Rico, a u sklopu arhipelaga imamo i manje otoke kao što su Vieques, Culebra, Mona i drugi.
Portoriko je površinski najmanji u skupini Velikih Antila. U Portoriku živi oko 3,6 milijuna ljudi te je treći po populaciji u ovoj skupini od 4 otočne zemlje u koje spadaju Kuba, Dominikanska Republika, Haiti i Jamajka.
Portoriko na kartiNo, za razliku od spomenutih zemalja, Portoriko nije nezavisna država već je i dalje - unatoč pojedinim autonomijama - službeno dio SAD-a. Naime, SAD je Portoriko prisvojio nakon Američko-španjolskog rata i od onda je Portoriko dio američkog teritorija.
Što stanovnici Portorika misle o tome? Većina bi željela samostalnost - 2012. proveden je referendum na kojem je 54% glasalo za nezavisnost, no SAD još uvijek nema takvih ideja.
Glavni grad je San Juan. Klima je tropska. Službeni jezik je španjolski, ali engleski je također prepoznat kao službeni jezik.
Prostor su stoljećima naseljavali aboridžini po nazivu Taino. Otok je prvi prisvojio za Španjolsku Kristofor Kolumbo za vrijeme svog drugog putovanja u Ameriku, 19. studenog 1493. Kao i Kuba, Portoriko je bio španjolska kolonija sve 1898.
Unatoč pojedinim zakonima koji su trebali štititi autohtono stanovništvo, pripadnici Taino naroda su završavali kao robovi, a mnogi su umrli nakon što su iz Europe stigle epidemije raznih, njima još nepoznatih, bolesti.
Tijekom dugih 4 stoljeća pod Španjolskom, kultura, ali i fizički izgled, otoka ustrojen je prema španjolskim pravilima. Europske tradicije, španjolski jezik, kršćanstvo, način obrade zemlje i drugi aspekti implementirani su u Portoriko.
Brojna infrastruktura - ceste, tvrđave, crkve, svjetionici - izgrađena je za vrijeme španjolskog kolonijalnog perioda, a brojne građevine i danas su na istom mjestu.
Otok je stoljećima bio povezan sa Španjolskom redovnim konvojima flota. Portoriko su, logično, naselili Španjolci, a arhipelag je ostao španjolska kolonija kroz sva 4 stoljeća unatoč pokušajima drugih kolonijalnih sila da ga zauzmu (Francuska, Nizozemska i Britanija).
25. studenog 1897. španjolske vlasti u Madridu dale su Portoriku Povelju o Autonomiji kojom je Portoriko ostvario znatan suverenitet od španjolske krune. No, već iduće godine izbija Američko-španjolski rat i Madrid je, nakon poraza, prisiljen prepustiti Portoriko Amerikancima na temelju mirovnog sporazuma u Parizu.
Kako je izbio rat između SAD-a i Španjolske? Uzroke možemo pronaći u američkoj tzv. "Wilson-Gorman tarifi". Naime, radilo se o restrikcijama na uvoz šećera u SAD, a to je pak snažno pogodilo ekonomiju Kube koja je i tada već bila veliki proizvođač šećera. Kuba je tada još uvijek bila španjolska kolonija, a SAD je ovim putem želio izvršiti direktan pritisak na Madrid, u konačnici nastojeći Španjolce izbaciti iz svog "dvorišta".
Očekivano, nakon naglog pogoršavanja ekonomske situacije na Kubi, počele su izbijati pobune protiv španjolskih vlasti. Probudio se nacionalizam, želja za neovisnošću. Madrid je u panici poslao svog čovjeka da "stabilizira" situaciju - poslali su generala Valeriana Weylera, poznatijeg po nadimku "mesar". Došavši na Kubu i više je nego opravdao svoj zlogalsni nadimak - naime, španjolski general je nemire na Kubi "stabilizirao" na način da je velik broj stanovnika smjestio u konc-logore.
SAD, koji je pak imao velike poslovne interese u Kubi, počeo je poticati pobunu protiv Madrida. U medijima se vršila velika anti-španjolska kampanja, štoviše, u ovom periodu dolazi i do uporabe pojma "žuto novinarstvo" (lideri ovog novinarskog srozavanja bili su William Randolph Hearst i Joseph Pulitzer). Španjolsku se nastojalo demonizirati na sve načine, tj. nastojalo se američku javnost pripremiti za rat.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
