Sada već bivši afganistanski predsjednik, Hamid Karzai, postao je "problematičan" saveznik po SAD u zadnjem periodu svog dugogodišnjeg mandata (na funkciji predsjednika bio je od 2001). Naime, žestoko se protivio ključnom američkom interesu u Afganistanu - ostanku američke vojske i nakon "službenog" povlačenja do kraja ove godine.
Američki predsjednik Barack Obama je domaćoj javnosti obećao kraj Rata u Afganistanu do isteka ove godine, no, zapravo se radi samo o smanjenju broja trupa, dok Washington nema ambicije potpuno napustiti Afganistan još godinama.
No, da bi američka vojska - bar dio nje - ostala u Afganistanu i nakon roka za odlazak (31.12.2014.), bio je potreban tzv. sigurnosni pakt s vlastima u Kabulu. Unatoč činjenici da je Karzai bio lojalan američki saveznik više od desetljeća, pred kraj je promijenio retoriku te se počeo protiviti potpisivanju sigurnosnog pakta sa SAD-om ističući brojne razloge, uključujući i brojne civilne žrtve u američkim zračnim i drugim napadima na teritoriju Afganistana.
Dakako, pitanje je koliko je Karzai uopće bio iskren u tim kritikama - znao je da se njegov mandat približava kraju te da su svi konkretni kandidati za njegovu poziciju itekako spremni potpisati spomenuti pakt sa SAD-om. Imajući to u vidu, može se pretpostaviti da se Karzai pred kraj predsjedničke karijere zapravo okrenuo populizmu kako bi osigurao za sebe povoljni politički rejting u narednim godinama.
Naravno, Karzai odlazi s funkcije, ali ne odlazi daleko - on i njegova politička elita koja je stasala u Afganistanu nakon američke invazije ostati će u blizini izvršne vlasti.
Ovogodišnji predsjednički izbori u Afganistanu pokazali su se komplicirani - dva glavna kandidata za predsjednika osvojila su vrlo sličan broj glasova te je nastala politička kriza uključujući optužbe za izbornu prijevaru (opširnije o izborima i političkoj pozadini: Paštuni i Tadžici, tehnokrati i političari: Eskalacija velike izborne krize u Afganistanu - Abdullah ne priznaje poraz, SAD prijeti ukidanjem potpore).
U ovoj krizi najnervozniji je ipak bio SAD pošto im je potpis na taj sigurnosni pakt trebao što prije, a 2014. se ubrzano bliži svome kraju. Upravo uz američku medijaciju je kriza i riješena - novi predsjednik ipak će biti Ghani Ahmadzai, dok će njegov rival, Abdullah Abdullah, dobiti visoku političku funkciju na novoj poziciji koja je kreirana isključivo za njega. Drugim riječima, postojati će određena dioba vlasti između dvojice, ali kriza je završena i sada više nema prepreke na putu za sigurnosni pakt.
Upravo to se jučer i dogodilo - novi predsjednik Ghani Ahmadzai potpisao je sigurnosni pakt sa SAD-om prema kojem će u Afganistanu ostati oko 10,000 američkih vojnika. Navodno će im primarni zadatak biti trenirati afganistansku vojsku. Zlobnici će reći - ako posao odrade kao i u Iraku, malo koristi od takve vojske.
Pakt je potpisan jučer za vrijeme prigodne ceremonije u predsjedničkoj palači u Kabulu. Pakt su potpisali afganistanski savjetnik za nacionalnu sigurnost, Hanif Atmar, i američki ambasador u Afganistanu, James Cunningham. Potpisivanje pakta prenosilo se na državnoj televiziji, a sam čin dolazi svega dan nakon što je Ghani Ahmadzai i službeno prisegnuo kao novi predsjednik Afganistana.
Predsjednik Ghani je komentirao: "Kao nezavisna država, na temelju našeg nacionalnog interesa, potpisali smo ovaj sporazum za stabilnost, dobru volju i prosperitet naših stanovnika, za stabilnost regije i svijeta".
Osim američkih, u Afganistanu će vjerojatno ostati još 4,000 do 5,000 vojnika iz alijanse, većinom iz Britanije, Njemačke, Italije i Turske. Njihova bi uloga trebala biti "ne-borbena", navode dužnosnici.
Iz SAD-a, naravno, stižu pohvale na račun predsjednika Ghanija koji je održao obećanje da će sigurnosni pakt sa SAD-om biti potpisan odmah dan nakon njegove inauguracije.
No, da li je Afganistan "nezavisna država", kako ističe njen predsjednik, ili je zapravo neka vrsta američkog protektorata i kolonije? To je već široka definicija u koju spadaju brojne zemlje diljem svijeta. Svaka zemlja u kojoj demokracija neminovno u prvi plan izbacuje, u geopolitičkom smislu, isključivo pro-američku vlast, je do neke mjere američki politički protektorat. U slučaju Afganistana ta mjera je, dakako, znatno veća.
Što se tiče samog pakta, on zaista zvuči "kolonijalno". Naime, nije tu riječ samo o ostanku američkih snaga u zemlji. Bitno je spomenuti način na koji američke snage ostaju u Afganistanu. Prema tekstu sigurnosnog pakta američki vojnici i američko osoblje biti će u potpunosti slobodno od bilo kakvog pravnog progona u Afganistanu, bez obzira što činili. Uzevši da ratni zločini američke vojske u Afganistanu nisu nikakva novost, ovdje je jasno da ovo nije nikakav pakt kojeg potpisuje bilo koja imalo nezavisna država, ovo je vrsta pakta kakvi su se nekoć nametali prekomorskim kolonijama.
Postoji li ijedan razuman argument za potpisivanje ovakvog pakta? Pristaše pakta tvrde kako bi neposredno nakon odlaska američke vojske Talibani ušetali u Kabul i stvari bi se vratile na stanje prije 2001.
Naime, aktualna kaotična situacija u Afganistanu proizvod je kompleksnih događaja zadnjih 40-ak godina, no u osnovi stvari se mogu sažeti osvrtom na nekoliko ključnih situacija. 80-ih godina u Afganistanu je na vlasti bila pro-sovjetska komunistička Vlada. SAD je želio izbaciti Afganistan iz sovjetske sfere interesa pa se krenulo s naoružavanjem mudžahedina. SSSR je odlučio spriječiti pad savezničke Vlade u Kabulu pa su izvršili vojnu invaziju u Afganistan.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
