Nastanak Sjedinjenih Američkih Država jedna je od najveličanstvenijih priča ljudske civilizacije koja je preokrenula tijek svjetskih političkih i društvenih procesa. Pitanje je kako bi svijet danas izgledao da se američka revolucija nije dogodila. Možda individualna prava ne bi bila poštovana, možda bi i dalje svijetom vladale kolonijalne sile i možda bi nasljedne dinastije očuvale svoj neprikosnoveni status uživatelja vlasti i moći.
Razdoblje političkih revolucija koje su desetljećima prije i poslije 1800. temeljito preobrazile državni i društveni poredak monarhijskih tzv. ancien režima započelo je borbom Amerike protiv Velike Britanije, a ta je borba vrlo brzo dovela do formiranja SAD-a. Po svojim vanjskim značajkama bilo je to odvajanje jedne kolonije od metropole, odvajanje do kojega je došlo na periferiji staroeuropskog kulturnog kruga, ali suvremenici su taj proces doživjeli kao revolucionaran događaj koji je u mnogim pogledima postavio mjerila za budućnost oslobođenu spona povijesti i zbog toga bolju od prošlih vremena.
Američka revolucija je u prvi plan stavila potrebe naroda i pojedinaca te je za Europu bila uzor i značila je više nego samo predigru europskih revolucija jer je bila istovremeno uvjetovana i bliskošću staroj Europi, ali i distanciranošću od te tradicije. Promatrači sa strane, europski ali i drugi, mogli su u njoj vidjeti ostvarenje svojih starih ideala u novom ruhu i stoga su u njoj prepoznavali autohtone europske i američke korijene nove državne tvorevine.
Put Amerike do prve svjetske političke sile bio je dug i mukotrpan, obilježen usponima i padovima. Prvi zadatak do ispunjenja općih ideja amerikanizma i američke izuzetnosti (koje će se kao ideje definirati tek kasnije) bio je nastanak i formiranje nove države preko Atlantika.
Struktura britanskih kolonija u Sjevernoj AmericiŠpanjolska i Portugal su imali svoje kolonije u Srednjoj i Južnoj Americi koje su gospodarski iskorištavali. Na područjima Latinske Amerike postojale su trgovačke kolonije kojima su upravljale kompanije privilegirane od države. Za razliku od njih, tvorevine nastale potkraj 16. i tijekom 17. stoljeća na sjevernoameričkoj obali Atlantika bile su prave naseljeničke kolonije. Njihovo društveno i političko ustrojstvo od samog je početka omogućavalo samostalan razvitak koji je naposljetku doveo do odcjepljenja od britanske metropole.
Prvi, većinom engleski kolonisti zaposjeli su područje između gorja Allegheny i obale, gdje su tlo i klimatske prilike bili slični europskima. Oni su donijeli sa sobom iz domovine političku tradiciju uzajamne solidarnosti i samouprave, a isto tako i želju da na duhovnom i vjerskom polju sami o sebi odlučuju. Oba su ta elementa, izmiješana u različitim omjerima, sudjelovala u oblikovanju sjevernoameričkih zajednica koje su na...
Razdoblje političkih revolucija koje su desetljećima prije i poslije 1800. temeljito preobrazile državni i društveni poredak monarhijskih tzv. ancien režima započelo je borbom Amerike protiv Velike Britanije, a ta je borba vrlo brzo dovela do formiranja SAD-a. Po svojim vanjskim značajkama bilo je to odvajanje jedne kolonije od metropole, odvajanje do kojega je došlo na periferiji staroeuropskog kulturnog kruga, ali suvremenici su taj proces doživjeli kao revolucionaran događaj koji je u mnogim pogledima postavio mjerila za budućnost oslobođenu spona povijesti i zbog toga bolju od prošlih vremena.
Američka revolucija je u prvi plan stavila potrebe naroda i pojedinaca te je za Europu bila uzor i značila je više nego samo predigru europskih revolucija jer je bila istovremeno uvjetovana i bliskošću staroj Europi, ali i distanciranošću od te tradicije. Promatrači sa strane, europski ali i drugi, mogli su u njoj vidjeti ostvarenje svojih starih ideala u novom ruhu i stoga su u njoj prepoznavali autohtone europske i američke korijene nove državne tvorevine.
Put Amerike do prve svjetske političke sile bio je dug i mukotrpan, obilježen usponima i padovima. Prvi zadatak do ispunjenja općih ideja amerikanizma i američke izuzetnosti (koje će se kao ideje definirati tek kasnije) bio je nastanak i formiranje nove države preko Atlantika.
Struktura britanskih kolonija u Sjevernoj AmericiŠpanjolska i Portugal su imali svoje kolonije u Srednjoj i Južnoj Americi koje su gospodarski iskorištavali. Na područjima Latinske Amerike postojale su trgovačke kolonije kojima su upravljale kompanije privilegirane od države. Za razliku od njih, tvorevine nastale potkraj 16. i tijekom 17. stoljeća na sjevernoameričkoj obali Atlantika bile su prave naseljeničke kolonije. Njihovo društveno i političko ustrojstvo od samog je početka omogućavalo samostalan razvitak koji je naposljetku doveo do odcjepljenja od britanske metropole.
Prvi, većinom engleski kolonisti zaposjeli su područje između gorja Allegheny i obale, gdje su tlo i klimatske prilike bili slični europskima. Oni su donijeli sa sobom iz domovine političku tradiciju uzajamne solidarnosti i samouprave, a isto tako i želju da na duhovnom i vjerskom polju sami o sebi odlučuju. Oba su ta elementa, izmiješana u različitim omjerima, sudjelovala u oblikovanju sjevernoameričkih zajednica koje su na...
