Ovih dana u našim medijima spominje se nešto pod nazivom "lešinarski fond" zbog činjenice da jedan takav upravo vodi igru kada je riječ o posrnulom poljoprivredno-trgovačkom divu, korporaciji Agrokor.
Dakle, što je to lešinarski fond i zašto bi bliska prisutnost istih trebala izazvati vrlo veliku brigu? Prije nego krenemo u točno pojašnjavanje što takav fond zapravo jest, i način na koji djeluje, valja već ovdje istaknuti kako govorimo o pojavi koja može biti po jednu zemlju destruktivnija od bilo koje stojeće vojske. Zemlje poput Argentine, brojnih zemalja u razvoju, pa čak i Puerto Rico, koji je poseban teritorij SAD-a, opustošene su od strane lešinarskih fondova, a njihovim stanovnicima nanijeta je ogromna ekonomska šteta - šteta od kakve se neke države više ne mogu oporaviti.
Lešinarski fond je jedna vrsta hedge fonda ili privatnog kapitala koji ulaže u duboko zadužene zemlje ili kompanije - obično one koje se nalaze na samom rubu bankrota, odnosno one u koje nitko drugi se više ni ne usuđuje investirati odnosno pozajmljivati im novac.
Prostijim rječnikom, lešinarski fond je zapravo lihvarski fond, a znamo dobro što su to lihvari - oglasi im "krase" stupove za uličnu rasvjetu na svakom koraku.
Kada se nađete u problemima velike banke više vam neće pozajmiti novac, jer znaju da ga vjerojatno nećete moći vratiti. Da, postoji opcija da vam banka uzme i ono malo imovine što vam je ostalo, ali u pravilu banka to izbjegava - puno im je draže da dobiju novac s kamatama. Možda nađete neku banku koja vam je voljna posuditi novac i kada se nađete u problemima, ali to je rijetko. Banke su generalno vrlo dobro povezane i znaju o vama uvijek više no što mislite.
Dakle, kada vam banke odbiju suradnju, a novac vam jako treba, onda se još jedino možete obratiti lihvaru (nemojte!). Lihvar je osoba ili organizacija kriminalnog karaktera koje djeluje javno zahvaljujući suradnji određenih odvjetnika s kriminalnim svijetom koji im pak dobro češljajući zakone pronalaze adekvatno pravno uporište za "legalno" operiranje. No, nema zabune, riječ je o puno većim kriminalcima od sitnih lopova koji vam se žele ušuljati u stan dok ste na godišnjem odmoru.
Naime, banka vam neće posuditi novac kada ste u velikim problemima zato jer ste u velikim problemima - lihvar će vam pak posuditi novac baš zato jer ste u velikim problemima.
Kako se onda lihvari naplaćuju? Zar nije taj "posao" po njih, financijski govoreći, vrlo riskantan? Da, riskantan je i zato će kamata koju vam naplati lihvar biti astronomska. Što se pak tiče "metoda", govorimo o kriminalcima pa su im i metode takve. Naplatit će se na ovaj ili onaj način, ubrati će ogromnu kamatu i kada se sve zbroji i oduzme, lihvar uvijek profitira, poprilično.
Banka želi da joj dolaze ljudi koji nisu u problemima, po mogućnosti oni kojima čak ni ne treba taj novac. Zato banke ulažu ogromne svote u oglašivačku industriju, ne samo kako bi namamile nove klijente već kako bi stvorile fiktivnu potrebu, želju, kod ne-klijenata da postanu klijenti. Nije rijetkost da ljudi uzimaju kredite kako bi otišli na godišnji odmor dok banke zadovoljno trljaju ruke. No, zbog svega toga banka mora biti pristupačna, ili se barem trudi tako izgledati.
Lihvar s druge strane "skuplja" ono što banka odbacuje, posrnule ljude, ljudske tragedije, i njihove živote s prvog šalje u zadnji krug pakla. Ne mora brinuti za dojam koji ostavlja, lihvar nije konkurencija banci, lihvar je zapravo grobar onog što je banka procijenila da je već na samrti. Zbog toga ima "slobodu" koristiti metode kakve god želi - od zastrašivanja do fizičkog nasilja.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
