Odluka je američkog predsjednika Donalda Trumpa da za svoju prvu vanjskopolitičku destinaciju izabere Saudijsku Arabiju, što svakako odražava važnost koju nova američka vlada pridaje odnosima sa saudijskim dvorom, i zemljom koja je poznata po nafti, vehabizmu, totalitarnoj monarhiji, strahovitom kršenju ljudskih prava i koja trenutačno predsjedava odborom za ljudska prava u UN-u. Velike pripreme u Saudijskoj Arabiji događaju se za održavanje američko-islamskog-arapskog summita 21. svibnja u Rijadu, a Trump je poseban gost. U međuvremenu je 7. svibnja saudijski prijestolonasljednik i ministar unutarnjih poslova princ Mohamed bin Najef u Džedi dočekao američkog ministra domovinske sigurnosti Johna Kellya i savjetnika predsjednika Trumpa za protuteroristička djelovanja Thomasa Bosserta kako bi se raspravilo o zajedničkim interesima po pitanju sigurnosti i borbe protiv terorizma.
Amerikanci očekuju da se Saudijci više pobrinu za sprječavanje terorizma i ekstremizma te preporučuju da se stvore novi oblici suradnje i potpore među muslimanskim zemljama u cilju borbe protiv terorizma, ekstremizma i nasilja. Borba protiv radikalizma temeljenom na religijskom identitetu je očito važna Trumpu, jer je za svoje prvo putovanje izvan zemlje odlučio posjetiti čelna mjesta tri monoteističke religije: Saudijsku Arabiju za islam, Izrael za židovstvo i Vatikan za kršćanstvo. U Rijadu će Trump održati tri ključna sastanka, jedan s kraljem, drugi s vođama Vijeća za zaljevsku suradnju (GCC) i treći s arapskim i muslimanskim liderima. Mnogi među njima iščekuju čuti da li je Trump preokrenuo svoje mišljenje o tome da Saudijska Arabija ne izvršava svoj udio obrane od terorizma. Ovaj 'povijesni' susret međutim neće ugostiti čelnike velikih i važnih regionalnih država.
Odnosi Amerike i Saudijske Arabije započeli su za vrijeme Franklina D. Roosevelta. On je pozvao dvojicu sinova osnivača kraljevine Abdulaziza ibn Sauda, prinčeve Fajsala i Halida (obojica su kasnije postali kraljevi) u Bijelu kuću 1943. kako bi se dogovorili temeljni oblici američko-saudijskih odnosa. Roosevelt je već te godine, u jeku Drugog svjetskog rata, spoznao geostrateški i geoenergetski potencijal Arabijskog poluotoka i bio je spreman na ustupke plemenskom društvu koje se malo promijenilo u
minulim stoljećima. Na samo Valentinovo 1945. Roosevelt se susreo s Ibn Saudom na palubi američkog broda USS Quincy u Sueskom kanalu, baš nakon susreta na Jalti. Postoje zapisi kako se američki predsjednik pripremio za taj susret, brižljivo pazeći na hranu a i svoju kćer je poslao u shopping u Kairo da se ne bi nešto izjalovilo u muško-ženskim odnosima. U razgovorima o strateškoj suradnji Roosevelt je zatražio kraljevu potporu za stvaranje židovske države u Palestini, što je saudijski monarh glatko odbio i predlo...
Amerikanci očekuju da se Saudijci više pobrinu za sprječavanje terorizma i ekstremizma te preporučuju da se stvore novi oblici suradnje i potpore među muslimanskim zemljama u cilju borbe protiv terorizma, ekstremizma i nasilja. Borba protiv radikalizma temeljenom na religijskom identitetu je očito važna Trumpu, jer je za svoje prvo putovanje izvan zemlje odlučio posjetiti čelna mjesta tri monoteističke religije: Saudijsku Arabiju za islam, Izrael za židovstvo i Vatikan za kršćanstvo. U Rijadu će Trump održati tri ključna sastanka, jedan s kraljem, drugi s vođama Vijeća za zaljevsku suradnju (GCC) i treći s arapskim i muslimanskim liderima. Mnogi među njima iščekuju čuti da li je Trump preokrenuo svoje mišljenje o tome da Saudijska Arabija ne izvršava svoj udio obrane od terorizma. Ovaj 'povijesni' susret međutim neće ugostiti čelnike velikih i važnih regionalnih država.
Odnosi Amerike i Saudijske Arabije započeli su za vrijeme Franklina D. Roosevelta. On je pozvao dvojicu sinova osnivača kraljevine Abdulaziza ibn Sauda, prinčeve Fajsala i Halida (obojica su kasnije postali kraljevi) u Bijelu kuću 1943. kako bi se dogovorili temeljni oblici američko-saudijskih odnosa. Roosevelt je već te godine, u jeku Drugog svjetskog rata, spoznao geostrateški i geoenergetski potencijal Arabijskog poluotoka i bio je spreman na ustupke plemenskom društvu koje se malo promijenilo u
minulim stoljećima. Na samo Valentinovo 1945. Roosevelt se susreo s Ibn Saudom na palubi američkog broda USS Quincy u Sueskom kanalu, baš nakon susreta na Jalti. Postoje zapisi kako se američki predsjednik pripremio za taj susret, brižljivo pazeći na hranu a i svoju kćer je poslao u shopping u Kairo da se ne bi nešto izjalovilo u muško-ženskim odnosima. U razgovorima o strateškoj suradnji Roosevelt je zatražio kraljevu potporu za stvaranje židovske države u Palestini, što je saudijski monarh glatko odbio i predlo...
