Palestinska vlada je 21. lipnja objavila raspisivanje lokalnih izbora na Zapadnoj obali i u Pojasu Gaze za 8. listopada, odnosno izbore za lokalna tijela u specifičnim administrativnim zemljopisnim područjima koje su kao takve iscrtane u Ministarstvu lokalne uprave. Središnji izborni odbor napravio je hodogram za lokalne izborne procese, uključujući registraciju, najavu i zabranu kandidiranja i javne predizborne kampanje pa sve do samog izbornog procesa i obznane rezultata.
Iako bi se po zakonu lokalni izbori trebaju održavati svake četiri godine, niti jedan izborni proces na Palestinskom teritoriju nije održan u posljednjih deset godina. Zadnji su bili održani 2004./2005. kada je uključeno 262 lokalnih tijela. Godine 2012. samo je Zapadna obala održala svoje lokalne izbore za 340 lokalna tijela, dok je Hamas, koji upravlja Gazom, bojkotirao te izbore, upozoravajući da su članovi pokreta pod prismotrom i potragom palestinskih sigurnosnih snaga. Takvi lokalni izbori uključuju velika lokalna upravna tijela, ali i manje urede koji upravljaju poslovima gradova i sela, od vodoopskrbe do tržišta. Njihova veličina ovisi o stalnom demografskom kretanju palestinskog stanovništva.
Pripreme za izbore dovele su do velike svađe oko kandidacijskih lista između Fataha i Hamasa. Stoga je Palestinski Visoki sud u Ramali zapovjedio suspenziju lokalnih izbora na palestinskom području i time odgodio prvi pokušaj demokratske lokalne uprave. Uz sukob dviju strana oko kandidata toj je odluci pridonijela i činjenica da se glasovanje ne može održati u Istočnom Jeruzalemu, kojega je anektirao Izrael. Kako zakonski nije moguće da se izbori održe na jednom mjestu, a ne na drugom, postoji veliki proceduralni problem, a također su se poteškoće našle i u formiranju sudova u Gazi. Ali iza formalne odluke Vrhovnog suda stoji i izborna stvarnost. Posljednji puta su se na biralištima Fatah i Hamas sukobili na parlamentarnim izborima 2006., koje je Hamas pobijedio. Osamdesetjednogodišnji palestinski predsjednik Mahmud Abas je pod velikim političkim pritiskom, posebice nakon niza ispitivanja javnog mnijenja koji su pokazali da većina Palestinaca čezne za njegovim odlaskom.
Dvije strane se međusobno osuđuju. Fatah smatra da je Hamas u potpunosti odgovoran za neodržavanje izbora i korištenja privatnih sudova u Gazi koji su blokirali Fatahove kandidacijske liste. Hamas smatra obrnuto, te govori da je odluka Visokog suda politički motivirana kako bi spasila Fatah nakon što su njihovi kandidati onemogućeni doći na liste u brojnim područjima. Međutim, palestinska vlada u Ramali doista nije raspravila s Hamasom potrebne uvjete za održavanje lokalnih izbora, među njima odredbe o transparentnosti, kampanji, izbornim odborima, načinima tužbe i uvjetima za održavanje izbora istovremeno.
Donekle su ovi izbori trebali odrediti legitimnost Hamasovog političkog postojanja, ali su ujedno ukazali na probleme s kojima se pokret suočava. Islamski pokret otpora, od čega je nastao akronim Hamas, sastoji se od društvenog pokreta Dava i vojnog krila Brigada Izadin al-Kasam. Pokret je nastao 1987., uskoro nakon što je započela Prva Intifada, a osnovan je kao palestinski ogranak Muslimanskog bratstva. Dugo godina ga je vodio Šejh Ahmed Jasin, uz Jasera Arafata vjerojatno najkarizmatičnija osoba palestinskog pokreta za nezavisnost. Hamasova povelja prati Jasinovu ideju da je skupina nastala sa ciljem oslobađanja Palestine (uključujući modernu državu Izrael) i osnivanje islamske države u Izraelu, Zapadnoj obali i Pojasu Gaze. Kao i svi islamistički politički pokreti i Hamas daje velik naglasak na socijalnu pravdu, pa je na lokalnim izborima 2004./2005. dobio 34 od 68 lokalnih vijeća na Zapadnoj obali i četiri od sedam u Pojasu Gaze. No, kada je Hamas preuzeo vlast u Gazi 2007., njegovo članstvo je ujedno preuzelo kontrolu nad svim lokalnim tijelima u toj Pojasu.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
