Jučer smo opširno govorili o povijesnim, etničkim i trenutačnim političkim uzrocima koji su doveli do nagle eskalacije oružanih sukoba u Sudanu (vidi: Velika priča o zemlji bez mira: Što se to događa u Sudanu?). Danas ćemo se osvrnuti na utjecaj velikih sila na Sudan, točnije na Rusiju jer, kako ćemo i vidjeti, poslovi u koje su sudanske vojne vlasti ušle s Rusijom (zapravo iste je počeo još i predsjednik Bashir) možda su i jedan od razloga za eskalaciju ovog sukoba, a svakako će biti faktor ovisno o tome tko izađe kao pobjednik.
Da ukratko rekapituliramo glavne sukobljene strane u Sudanu - imamo regularnu vojsku koju predvodi general Abdel Fattah al-Burhan. S druge strane imamo paramilitarne RSF snage koje predvodi Mohamed Hamdan Dagalo (poznat i po nadimku Hemedti), inače njegov donedavni zamjenik.
Imajući u vidu da su dvojica zaratila prije svega u borbi za daljnjom kontrolom nad Sudanom, za očekivati je da će obojica pokušati povezati s nekim stranim akterima. Počnimo sa skupinom koja je već neko vrijeme vrlo eksponirana u Africi - dakako, govorimo o ruskom Wagneru. Podsjetnik - prije nego je Wagner postao istaknut u aktualnom ratu u Ukrajini o njima se intenzivno govorilo upravo u kontekstu njihovog brzorastućeg utjecaja u Africi. Wagner se posebno istaknuo po suradnji s vlastima u zemljama koje se tradicionalno, zbog nekadašnje kolonijalne vlasti, bile bliske s Francuskom, primjerice u Maliju i Srednjoafričkoj Republici.
Kakav je utjecaj Wagnera u Sudanu? Svakako su prisutni i to već godinama. Prema nekim izvorima Wagnerovce je u ovaj dio Afrike primarno "namamila" prisutnost resursa kao što su zlato i dijamanti. Poznato je da se Wagner pojavio u Sudanu još za vrijeme vladavine dugogodišnjeg predsjednika Omara al-Bashira. On je 2017. godine otputovao u Moskvu gdje se sastao s Vladimirom Putinom te mu je tamo sugerirao da bi upravo Sudan mogao predstavljati "ulazak u Afriku" za Rusiju. Dakako, zauzvrat je tražio rusku potporu i zaštitu.
Nedugo zatim u Sudanu je počela operirati nova rudarska kompanija, Meroe Gold, a vlasnik iste bila je pak ruska kompanija M Invest. Tad ruski stručnjaci počinju stizati u Sudan koji je inače treći po veličini proizvođač zlata u Africi.
No, 2020. i Meroe Gold i M Invest dolaze na udar američkih sankcija, a iz Washingtona poručuju kako su njihove istrage ustanovile da je M Invest samo "dimna zavjesa" iza koje se zapravo krije Wagner Grupa.
I što su konkretno Wagnerovci radili u Sudanu u to vrijeme? Osiguravali su iskopavanje zlata, transport i također bili dodatna snaga predsjedniku Bashiru, ali i konkretna oružana zaštita od bilo kakve opozicije.
Prema nekim izvorima Wagner je 2019. aktivno radio i na gušenju anti-vladinih prosvjeda, odnosno pobune koje je buknula protiv predsjednika Bashira i njegove 30-godišnje vladavine. Očito mu nisu puno pomogli jer je srušen s vlasti. No, odlazak Bashira nije značio i odlazak Wagnera. Kako smo jučer ustanovili, na njegovo mjesto kao lider vojne hunte dolazi general Abdel Fattah al-Burhan, a s istim je - tvrde upućeni izvori - odmah kontakt uspostavio i šef Wagnera, Jevgenij Prigožin.
Wagner se povlači u drugi plan nakon masakra u Khartoumu 3. lipnja 2019. Podsjetimo, nakon odlaska Bashira prosvjedi su se nastavili jer većina nije htjela da na vlast dođe (i vrlo vjerojatno ostane) vojna hunta. No, tog dana naoružane snage - predvođene zloglasnim RSF-om (bivše Janjaweed paramilitarne snage) - ubijaju najmanje 100 nenaoružanih prosvjednika u glavnom gradu.
Wagner je nastavio raditi i u direktnim ruskim interesima. Prema reportaži CNN-a iz srpnja 2022., najmanje 16 zrakoplova prebacilo je zlato iz Sudana u sirijsku luku Latakia. Tvrdi se kako je riječ o zlatu kojime je direktno financiran sada već aktualni rat u Ukrajini.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
