X
VELIKA AKCIJA: Od ljeta do ljeta - 1 godina pretplate za  75 €  50 €!
Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), ali isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja

Od Monroeve doktrine do Trumpove oštrine: Kontinuitet američkog imperijalizma prema Latinskoj Americi

PIŠE:
Objavljeno:

Tijekom većine 19. stoljeća progresivne elite Latinske Amerike smatrale su Sjedinjene Države svijetlim primjerom modernosti i napretka. Postojali su i zajednički interesi budući da su mlade republike sjevera i juga sve bile bivše kolonije europskih monarhija. Bojale su se novih europskih intervencija u Novom svijetu koje su se i događale. Velika Britanija je bila sve moćnija ekonomska sila u regiji, tu i tamo bi zauzela koji komad teritorija. Španjolska je ponovo pokušala osvojiti Peru i Meksiko, Napoleon III. je jedno vrijeme okupirao Meksiko. Rusija je imala ekspanzionističke ambicije na Aljasci. Zbog europskog imperijalizma, američki predsjednik James Monroe je 1823. upozorio da "američki kontinenti zbog slobodnih i neovisnih uvjeta koje su ostvarili i zadržali, ne mogu se smatrati subjektima kolonizacije bilo koje europske sile", i obvezao je asistenciju SAD-a bilo kojoj američkoj zemlji čiji je suverenitet ugrožen od strane europskih nacija.

Riječ je o konceptu koji će postati poznat kao Monroeva doktrina. Ona je u nekom smislu bila razmetanje hrabrošću mlade države koja je još uvijek bila vrlo slaba vojno i ekonomski. Ali ipak je uspjela artikulirati osjećaj kolektivne sigurnosti i suradnje među američkim nacijama protiv vanjskih prijetnji. Ovaj osjećaj ostat će utjecajan za formuliranje američke vanjske politike prema Latinskoj Americi kroz 19. i 20. stoljeće pa sve do danas. Monroeva doktrina postala je ključno načelo koje će voditi do zajedničkih vojnih saveza, vojnih intervencija, konferencija, i sl.

No usprkos zaštitnički definiranoj regionalnoj politici, SAD je tijekom 19. stoljeća rastao u snazi i širio svoje granice na račun država Latinske Amerike ili za jačanje ekonomskih interesa u regiji. Stoga su američke države uvidjele kako lako Monroeva doktrina može služiti da opravda američki imperijalizam i miješanje u unutarnje poslove drugih nacija. Vlastita misao SAD-a "manifest sudbine" koristio se za naseljavanje Velikih ravnica i osvajanje Divljeg zapada, ali također i za opravdanje osvajanja polovice teritorija Meksika u Američko-meksičkom ratu 1846.-48. Postojanje velikih američkih šećernih interesa na Kubi potaknulo je Washington da pošalje svoje trupe da "oslobode" otok od španjolske vlasti 1898. poslije čega su Kuba i Portoriko postali američki protektorati. Provincija Panama će se odcijepiti od Kolumbije 1903. zahvaljujući intervenciji američkih topovnjača. Amerika je ranije nastojala sagraditi kanal preko uskog dijela Srednje Amerike kako bi mogla napraviti pomorsku rutu između svoje istočne i zapadne obale. Panamski kanal se konačno otvorio 1914. , a gospodarstvo Paname u potpunosti je postalo ovisno o SAD-u.

Nakon što su prostore Kariba i Srednje Američke označili od vitalnog nacionalnog interesa za SAD, Amerikanci su s vremena na vrijeme koristili "batinu" kako bi održali lojalnost svojih vazalnih država. Theodore Roosevelt je Monroevoj doktrini 1904. dodao tzv. Roosevelt Corollary što je dodatak koji tvrdi da SAD ima pravo intervenirati u sukobe američkih država kad im je suverenitet ugrožen od strane Europljana ili kada je ugrožen civilizacijski poredak. Takav stav vodio je do nekoliko američkih intervencija, svrgavanja vlada koje su bile neraspoložene prema američkim interesima i instaliranja novih vlada koje su služile američkim interesima.

Npr. od 1912. do 1933. Nikaragva je pretrpjela nekoliko okupacija od strane američkih marinaca koji su poslani da uguše seriju građanskih ratova koji su slijedili nakon pada korumpiranog liberalnog diktatora Jose Santosa Zelaye. Primjeri američkih intervencija u mjestima poput Kube, Paname i Nikaragve bili su upozorenje drugim republikama što će im se dogoditi ako se suprotstave "kolosu Sjevera". Ali nisu uvijek američko-latinskoamerički odnosi bili agresivni i negativni. Postojali su periodi kad je izvorna dobra volja bila obostrana. 1933. Franklin Roosevelt proklamirao je želju SAD-a da djeluje kao dobar susjed Latinske Amerike i takva dobrosusjedska politika rezultirala je da Amerika nije intervenirala kada je 1938. meksički predsjednik Lazaro Cardenas nacionalizirao meksičku naftnu industriju koja je do tada bila pod kontrolom SAD-a. Takva politika je bila osnova za suradnju dviju strana tijekom Drugog svjetskog rata.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.

1. korak: Za nastavak čitanja odaberite pretplatu:
 
1 mjesec
14 €
Pristup kompletnom advance.hr sadržaju u trajanju od 30 dana.
Izaberi
Mjesec dana pretplate
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja.
Ograničena akcija
AKCIJA! 1-godišnja pretplata!
 75 €  50 €  
(mogućnost plaćanja i na rate:
4.16 € mjesečno*)
*Iznos u slučaju plaćanja na 12 rata (opcija za sada dostupna samo preko PBZ banke).
Potvrdi
Trajanje pretplate - 12 mjeseci
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Specijalna ponuda je ograničena, iskoristite je dok traje!


 
Pristup samo ovom tekstu
5 €
Umjesto pretplate možete kupiti pristup samo ovom tekstu.
Izaberi
Uplatom ćete imati pristup ovom tekstu
Drugi tekstovi neće Vam biti dostupni (osim ako i za njih ne uplatite pristup)
Putem ovog koraka kreirat će Vam se korisničko ime tako da ako želite možete jednostavno proširiti svoj pristup uplatom jedne od regularnih pretplata.

2. korak: Odaberite način plaćanja
Pređite preko jedne od gornjih opcija i prikazat će Vam se detaljniji opis metode plaćanja.
Korištenjem sustava za online naplatu pristajem na Opće uvjete korištenja i Pravila o zaštiti privatnosti kao i na Opće uvjete o online plaćanju
Potreban je pristanak na uvjete korištenja
O sustavu pretplate:
- Klikom na odabranu opciju bit ćete prebačeni na sigurni sustav WSPay gdje možete u nekoliko trenutaka obaviti kupnju
- Možete birati između nekoliko metoda plaćanja, uključujući kartično plaćanje, kriptovalute itd.
- Kad Vam pretplata istekne bit ćete o tome obavješteni - pretplata se NE obnavlja automatski, odnosno morat ćete je sami obnoviti putem ovog sustava
- Nakon uspješne uplate dobit ćete korisničke podatke (ako ste novi korisnik).
- WSpay - Web Secure Payment Gateway advance.hr koristi WSPay za online plaćanja. WSPay je siguran sustav za online plaćanje, plaćanje u realnom vremenu, kreditnim i debitnim karticama te drugim načinima plaćanja. WSPay kupcu i trgovcu osiguravaju siguran upis i prijenos upisanih podataka o karticama što podvrđuje i PCI DSS certifikat koji WSPay ima. WSPay koristi SSL certifikat 256 bitne enkripcije te TLS 1.2 kriptografski protokol kao najviše stupnjeve zaštite kod upisa i prijenosa podataka.