X
VELIKA AKCIJA: Od proljeća do proljeća - 1 godina pretplate za  75 €  50 €!
Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), ali isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja

Očuvanje postojećih granica i nestabilnosti Balkana: Kako će se Zapad postaviti ovog puta?

PIŠE:
Objavljeno:

Sraz Bakira Izetbegovića i Aleksandra Vučića putem medija oko mogućnosti bosanskohercegovačkog priznanja Kosova slijedi sve veću zabrinutost zapadnih medija i think tankova oko ponavljanja nasilja i političke nestabilnosti na Balkanu. Desetljeće napretka u poslijeratnoj pomirbi i donekle gospodarske obnove nakon ratova u devedesetima zaustavljeno je, a ponegdje se vraća svojim nemirnim osnovama. Međunarodni ugovori koji su doveli do mira u regiji, temeljeni na načelu prethodno postojećih granica, postali su upitni. Osim toga, radikalizacija balkanskih muslimana, pojačan utjecaj Rusije na Balkanu, te širenje NATO-a na Crnu Goru pokazatelj su mogućnosti da se Sjedinjene Države i Rusija mogu neizravno sukobiti i na Balkanskom poluotoku.

Europska Unija imala je zadatak poduprijeti političke i gospodarske reforme balkanskih zemalja, ali sam Bruxelles je nejedinstven i nespreman na praktično djelovanje. Nakon duge recesije, uzrokovane financijskom krizom 2008. nastala je grčka nerazrješiva fiskalna kriza, balkanska ruta bliskoistočnih migranata, a u svim zemljama je očiti porast nacionalističke retorike te ekstremističkih skupina u Albaniji, Makedoniji i Srbiji. Nekoliko je glavnih točaka čega se Zapad boji i nastoji spriječiti.

Referendum o neovisnosti Republike Srpske je jedan od njih. Entitet sa srpskom većinom unutar Bosne i Hercegovine se ionako ponaša kao država sama po sebi, a njezin predsjednik Milorad Dodik je vrlo glasan u opetovanim obećanjima referendumskog razrješenja sudbine Republike Srpske. U slučaju referenduma, međunarodno priznanje bi bilo ograničeno, jer čak i Srbija ne bi htjela prekinuti svoje odnose s Washingtonom i Bruxellesom. Međutim, Rusija bi mogla prihvatiti taj referendum jednostavno zbog povijesti promicanja secesionizma u Gruziji, Moldovi i Ukrajini. Time bi se i u međunarodnom prostoru stekli uvjeti višestrukih presedana odcjepljenja. Za samu BiH točka usijanja bilo bi Brčko, koji dijeli Republiku Srpsku na dva krila i koji je vitalno važan grad za bošnjačku zajednicu. Ujedno bi taj referendum pronio pitanje hrvatske opstojnosti i hrvatskog entiteta, a kako je Republika Hrvatska ustavno obvezna za dobrobit bosanskohercegovačkih Hrvata, NATO članica bi time bila uključena u središte novog sukoba.

Trajno je pitanje Kosova, kao što se može vidjeti u trenutačnim rasprama između Beograda i Sarajeva. Srpski i albanski potezi imaju dalekosežne posljedice za ostatak srpskog stanovništva na Kosovu. Svaki albanski prosvjed ili pokret protiv Srba može prouzročiti dolazak srbijanskih snaga u Sjeverno Kosovo kako bi se štitile srpske zajednice. Začudo, takav potez bi mogao imati čak i potporu KFOR-a, koji osvjedočeno ne može zaustaviti albanske nalete, a u Sjevernom Kosovu nema mandata djelovanja. S druge strane, srpske nacionalističke provokacije kao što je blokada ulaska Albanaca u srpska područja ili akcije poput nedavnog čina Reda zmaja mogu natjerati Albance na nasilno zauzimanje sjevera Kosova. Rizik ovakvog sukoba će se povećavati što će više slabjeti utjecaj NATO-a, koji se sprema za završetak operacije KFOR i odlazak s Kosova.

U Makedoniji se može u dugoročnom smislu očekivati sukob između Albanaca i Makedonaca, kao što se pokazalo u sporadičnim izljevima nasilja u travnju 2015. godine. Albanci imaju namjeru stvaranja unije s Kosovom ili Albanijom, što može prisiliti vladu u Skopju na odabir aktivnog gušenja takve pobune protiv makedonske vlasti ili pasivnog puštanja makedonskih paravojnih snaga za zaustavljanje albanskog secesionizma. Uz sve to, Makedonija je u teškom unutarpolitičkom stanju, gdje se očito krše politička prava građana i gdje se pokušava uvesti međunarodni (čitaj: zapadni) protektorat koji ne poštuje lokalne političke institucije. Takva je prilika za paravojne sukobe veća, jer se sami Makedonci ne mogu dogovoriti oko budućih koraka vlastite zemlje.

Zapad također promišlja može li doći do terorističkog napada ili političkih ubojstava na Balkanu. Napadi Daeša na kršćane u BiH, Makedoniji, Crnoj Gori ili Srbiji mogući su zbog povratka manjeg dijela boraca iz Sirije i Iraka. Većina od procijenjenih 900 ljudi koji su otišli u borbeno područje iz BiH, Sandžaka, Kosova, Albanije, Makedonije i Bugarske poginulo je u bitkama, ali nekim čudom su se pojedinci vratili i tvore radikalizirane ćelije u svojim postojbinama. Kako je u terorističkoj asimetričnoj borbi jedan čovjek prijetnja, dva čovjeka sustav, a tri čovjeka vojska, onda se može računati da bi samo mali poticaj bio dovoljan za terorističku opasnost na Balkanu. Ukoliko bi došlo do nekog takvog napada, nastao bi protunapad na muslimane, pa čak i prekogranične borbe koje bi se mogle prelijevati u treće države. U Sarajevu osobito paze na tu mogućnost, pa se obavještajne službe i Republike Srpske i Federacije BiH složno suočavaju s vehabijama i drugim radikaliziranim muslimanima, te režu u korijenu mogućnosti usustavljenja takvih skupina, daleko više nego je to slučaj na liberalnom zapadu Europe.

Zapad je osobito zabrinut zbog ruskog utjecaja u Crnoj Gori i Makedoniji. Prema tom tumačenju, Moskva je poduprla srpsko stanovništvo u sjevernoj Crnoj Gori koji su ostali lojalni idejama Slobodana Miloševića, odupirali se crnogorskoj neovisnosti kao i članstvu države u NATO Savezu. Također, Bruxelles i Washington optužuju Moskvu za poticanje bošnjačkog vodstva u Crnoj Gori na stvaranje kontakata s čečenskim vodstvom, čime bi se Crna Gora više približila Rusiji i putem etničke i putem vjerske poveznice. Očito se prenaglašava ruski politički utjecaj, jer je Crna Gora gospodarski ovisna o Rusiji i o krijumčarenju (što ne zabrinjava previše Europsku Uniju, posebno ne Talijane, s kojima se klan Đukanovića dobro razumije), ali to nije bilo dovoljno da Podgorica sama donese odluku o svojoj političkoj putanji. Uostalom, Crna Gora je prestala biti ključni geopolitički čimbenik de facto nakon osamostaljenja, a ulazak u NATO je bio samo formalni okvir ozbiljenja Jadrana kao zatvorenog NATO-ovog mora. Ujedno se Moskva optužuje za podupiranje bivšeg makedonskog premijera Nikole Gruevskog i navodno pružanje pomoći za potencijalni povratak na vlast nasilnim putem, ali takve su priče odavno prestale držati vodu. Intervenciju u Makedoniji, s elementima državnog udara protiv Predsjednika Republike, počinila je Europska Komisija u dosluhu s Tiranom, a ne Rusija.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.

1. korak: Za nastavak čitanja odaberite pretplatu:
 
1 mjesec
14 €
Pristup kompletnom advance.hr sadržaju u trajanju od 30 dana.
Izaberi
Mjesec dana pretplate
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja.
Ograničena akcija
AKCIJA! 1-godišnja pretplata!
 75 €  50 €  
(mogućnost plaćanja i na rate:
4.16 € mjesečno*)
*Iznos u slučaju plaćanja na 12 rata (opcija za sada dostupna samo preko PBZ banke).
Potvrdi
Trajanje pretplate - 12 mjeseci
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Specijalna ponuda je ograničena, iskoristite je dok traje!


 
Pristup samo ovom tekstu
5 €
Umjesto pretplate možete kupiti pristup samo ovom tekstu.
Izaberi
Uplatom ćete imati pristup ovom tekstu
Drugi tekstovi neće Vam biti dostupni (osim ako i za njih ne uplatite pristup)
Putem ovog koraka kreirat će Vam se korisničko ime tako da ako želite možete jednostavno proširiti svoj pristup uplatom jedne od regularnih pretplata.

2. korak: Odaberite način plaćanja
Pređite preko jedne od gornjih opcija i prikazat će Vam se detaljniji opis metode plaćanja.
Korištenjem sustava za online naplatu pristajem na Opće uvjete korištenja i Pravila o zaštiti privatnosti kao i na Opće uvjete o online plaćanju
Potreban je pristanak na uvjete korištenja
O sustavu pretplate:
- Klikom na odabranu opciju bit ćete prebačeni na sigurni sustav WSPay gdje možete u nekoliko trenutaka obaviti kupnju
- Možete birati između nekoliko metoda plaćanja, uključujući kartično plaćanje, kriptovalute itd.
- Kad Vam pretplata istekne bit ćete o tome obavješteni - pretplata se NE obnavlja automatski, odnosno morat ćete je sami obnoviti putem ovog sustava
- Nakon uspješne uplate dobit ćete korisničke podatke (ako ste novi korisnik).
- WSpay - Web Secure Payment Gateway advance.hr koristi WSPay za online plaćanja. WSPay je siguran sustav za online plaćanje, plaćanje u realnom vremenu, kreditnim i debitnim karticama te drugim načinima plaćanja. WSPay kupcu i trgovcu osiguravaju siguran upis i prijenos upisanih podataka o karticama što podvrđuje i PCI DSS certifikat koji WSPay ima. WSPay koristi SSL certifikat 256 bitne enkripcije te TLS 1.2 kriptografski protokol kao najviše stupnjeve zaštite kod upisa i prijenosa podataka.