Očuvanje postojećih granica i nestabilnosti Balkana: Kako će se Zapad postaviti ovog puta?

Sraz Bakira Izetbegovića i Aleksandra Vučića putem medija oko mogućnosti bosanskohercegovačkog priznanja Kosova slijedi sve veću zabrinutost zapadnih medija i think tankova oko ponavljanja nasilja i političke nestabilnosti na Balkanu. Desetljeće napretka u poslijeratnoj pomirbi i donekle gospodarske obnove nakon ratova u devedesetima zaustavljeno je, a ponegdje se vraća svojim nemirnim osnovama. Međunarodni ugovori koji su doveli do mira u regiji, temeljeni na načelu prethodno postojećih granica, postali su upitni. Osim toga, radikalizacija balkanskih muslimana, pojačan utjecaj Rusije na Balkanu, te širenje NATO-a na Crnu Goru pokazatelj su mogućnosti da se Sjedinjene Države i Rusija mogu neizravno sukobiti i na Balkanskom poluotoku.

Europska Unija imala je zadatak poduprijeti političke i gospodarske reforme balkanskih zemalja, ali sam Bruxelles je nejedinstven i nespreman na praktično djelovanje. Nakon duge recesije, uzrokovane financijskom krizom 2008. nastala je grčka nerazrješiva fiskalna kriza, balkanska ruta bliskoistočnih migranata, a u svim zemljama je očiti porast nacionalističke retorike te ekstremističkih skupina u Albaniji, Makedoniji i Srbiji. Nekoliko je glavnih točaka čega se Zapad boji i nastoji spriječiti.

Referendum o neovisnosti Republike Srpske je jedan od njih. Entitet sa srpskom većinom unutar Bosne i Hercegovine se ionako ponaša kao država sama po sebi, a njezin predsjednik Milorad Dodik je vrlo glasan u opetovanim obećanjima referendumskog razrješe...