Kad je osvanulo jutro 9. ovog mjeseca većina stanovništva planeta Zemlje bila je iznenađena odlukom birača na američkim predsjedničkim izborima. Donald Trump kao novoizabrani predsjednik Sjedinjenih Američkih Država šokirao je skoro sve, i u Americi i diljem svijeta, neke pozitivno a neke negativno. Međutim, malo je kutaka u svijetu u kojima je Trumpov dolazak na vlast posijao strah i napetost kao što se to dogodilo na Baltiku.
Zabrinutosti, strahovi i sumnje zahvatili su stanovnike Litve, Latvije i Estonije još početkom 2014. kad je Ruska Federacija anektirala poluotok Krim. Ti su se osjećaji produbili izbijanjem rata u Donbasu u kojem se Kremlj optužuje za umiješanost, a ruska intervencija u Siriji u jesen 2015. samo je podigla sumnje na još višu razinu. Litavci, Latvijci i Estonci boje se da bi upravo oni mogli biti sljedeća meta odnosno da bi Rusija mogla izvršiti invaziju na njihove zemlje.
U proljeće ove godine u prijestolnici Litve, Vilniusu, pojavio se mural koji prikazuje Vladimira Putina i novoizabranog američkog predsjednika kako se strastveno ljube. Poruka nije besmislena, dapače ima smisao. Dobro je poznat srdačan odnos Trumpa prema Putinu i obratno, a upravo bi se Baltik mogao naći u središtu te politike dobrih odnosa. Trump je prvi predsjednik SAD-a koji je javno obznanio da se ne bi nužno suprotstavio eventualnoj ruskoj invaziji na Baltik.
Trumpova odluka o (ne)interveniranju ovisila bi o tome da li Baltičke članice NATO saveza ispunjavaju svoje financijske obveze, tj. troše li 2% svoga BDP-a na obranu. Strahovi da će ruska vojska izvršiti napad na Baltičke zemlje i da se Zapad u taj sukob neće miješati razumljivi su faktori koji siju strah na Baltiku kad se ima na umu anti-ruski sentiment Balta. Koliko su ti scenariji realistični, druga je stvar.
Baltički narodi plaše se Rusa jer imaju s njima vrlo negativna povijesna iskustva. Ne treba ići daleko u povijest da se vidi podrijetlo njihovog straha. Baltičke zemlje su se našle žrtvom dva najokrutnija diktatora 20. stoljeća, Adolfa Hitlera i Josifa Staljina. Preživjele su teške dane pod jednim i drugim totalitarnim režimom. Točnije, Paktom Hitler-Staljin iz 1939. Baltičke zemlje su uvrštene u sovjetsku zonu interesa (premda je Litva prvotno spadala u njemačku zonu). 1940. uslijedila je okupacija tih država od strane Crvene armije i aneksija te inkorporiranje u SSSR kao tri sovjetske republike. Manje od jedne godine trajala je prva vladavina Kremlja nad novostečenim republikama, a tu vladavinu su obilježili nasilje, deportacije i obračuni s "narodnim neprijateljima".
Stoga nije bilo čudno da su Balti s olakšanjem i radošću dočekali Wehrmacht sljedeće godine. No, njemačka okupacija koja je također donijela velike patnje i stradanja, a trajala je samo tri godine. 1944. sovjetska vlast je ponovno uspostavljena. Sovjeti se svojom vlašću nad trima republikama nisu proslavili iako su donijeli velik ekonomski i tehnički napredak. Najvažnije, narodi nikada nisu prihvatili pripadnost SSSR-u. Zapad također nikad nije de iure priznao sovjetski suverenitet nad Litvom, Latvijom i Estonijom. Sve tri države postale su neovisne u trenucima dezintegracije SSSR-a 1991.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
