Već godinama na većem dijelu globusa malo gospodarstvo slovi kao najveći pokretač gospodarskog razvitka svake zemlje te je u kapitalističkoj ekonomiji dobilo skoro pa kultni status. Upravo iz takvog načina razmišljanja proizlazi i geslo Europske unije o malom gospodarstvu: 'Putting small businesses first iliti prije svih mala poduzeća'. Na tom tragu još 2008. godine usvojen je značajan dokument; Europska povelja o malim poduzećima (Small Business Act for Europe) koji postaje točka orijentacije s ciljem poticanja doprinosa malih i srednjih poduzeća u prosperitetnijoj Europi. Europska povelja o malim poduzećima odnosi se na sva poduzeća koja su neovisna i imaju manje od 250 zaposlenika, što znači veliku većinu svih europskih poduzeća. Dokument je usmjeren na poboljšanje cjelokupnog pristupa poduzetništvu, nepovratnu misao vodilju i načelo: 'Prvo misliti na male u stvaranju politike – od regulacije u javnim službama preko promicanja rasta malih i srednjih poduzeća, pomažući u rješavanju preostalih problema koji ograničavaju njihov razvoj'.
Značaj ovog sektora ekonomije u EU vidljiv je iz sljedećih činjenica; mala i srednja poduzeća lakše se i brže prilagođavaju promjenama u okruženju, ovaj sektor zapošljava više od dvije trećine ukupno zaposlenih u EU, a osim toga statistika pokazuje da se u posljednjih nekoliko godina broj zaposlenih u malim poduzećima povećao dok se u velikim poduzećima smanjuje. Prema nalazima Europske komisije, mikro, malo i srednje poduzetništvo predstavlja kičmu gospodarstva EU, tvoreći oko 99 posto ukupne ekonomije i zapošljavajući više od 80 milijuna ljudi. Prema kriterijima kategorizacije poduzetništva u EU u mikro poduzetništvo spadaju poduzetničke jedinice koje zapošljavaju do 10 ljudi i imaju godišnji promet (turnover) do 2 milijuna eura, mala poduzeća zapošljavaju do 50 ljudi s godišnjim prometom do 10 milijuna eura, a srednja poduzeća zapošljavaju do 250 ljudi s godišnjim prometom do 50 milijuna eura.
Značaj MSP-a u ekonomskom razvoju
No, nije oduvijek bilo tako, u eri dominacije velikih poduzeća u 1960-ima i 1970-im godinama studije provedene u SAD-u i zapadnoj Europi pokazale su da su mala i srednja poduzeća općenito manje učinkovita u odnosu na velika poduzeća, ista su osiguravala manju razinu kompenzacija zaposlenima i bila su samo marginalno uključena u inovativne aktivnosti. No od početka 1970-ih trendovi razvoja krenuli su u suprotnom smjeru. Velika poduzeća racionaliziraju poslovanje kroz restrukturiranje, outsourcing ili downsizing, a broj vlasnika samostalnih poduzeća raste u OECD državama od 29 milijuna 1972. godine do 45 milijuna u 1998. godini. Od početka 70-ih godina 20. stoljeća započela je najveća ekspanzija MSP-a, koji dobivaju sve značajniju ulogu, a njihova razina konkurentnosti jača, kako u odnosu na velika poduzeća, tako i kroz uključivanje u suvremenu globalizaciju poslovanja.
Kao četiri ključna doprinosa malih poduzeća tržišnom gospodarstvu izdvajaju se otvaranje novih radnih mjesta, doprinos procesu tehnoloških promjena, doprinos regeneraciji zdrave konkurencije između poduzeća različitih veličina unutar grane nacionalnog gospodarstva i na međunarodnom planu, te bogatstvo ponudbenih sadržaja pogotovo na domaćem tržištu. Nove teorije industrijske evolucije (pretežno u prvoj polovici 1990- ih) osigurale su okvir koji poduzetništvo dovodi u pozitivnu vezu s generiranjem ekonomskog rasta, nasuprot tradicionalnim teorijama koje su zastupale stav da poduzetništvo usporava ekonomski rast. Naime, tradicionalni pristup zastupa stav da novo znanje nema važnu ulogu, već rast diktira statična učinkovitost temeljena na iskorištavanju ekonomije obujma. Suprotno tome nove dinamične teorije ističu ulogu znanja koje je neizvjesno, asimetrično i povezano s visokim transakcijskim troškovima, te divergencije nastaju u različitoj procjeni vrijednosti novih ideja. Fokus ovih teorija se prenosi na promjene kao središnji fenomen, uz inovativne aktivnosti kao glavnu manifestaciju promjena. Prevladavajuće mjere utjecaja poduzetništva na ekonomske performanse su: rast zaposlenosti i opstanak, a ostale: prihodi, izvoz, razina plaća, inovativnost i proizvodnost, te povremeno profitabilnost (zbog negativnog utjecaja primjene različitih računovodstvenih pristupa), zadovoljstvo vlasnika i zaposlenika.
Problemi na putu razvoja MSP-a u svim su državama bili oduvijek manje-više isti, prije svega pristup financiranju kao jedan od glavnih problema uz uvijek spominjane visoke poreze, čestu promjenu zakona, sporu i kompliciranu birokraciju kao i pravnu nesigurnost s kojim se suočavaju mali poduzetnici, posebno početnici. Stoga se uvijek iznova postavljalo pitanje, a negdje se još uvijek i postavlja, koliko u razvoju MSP-a mogu pomoći državne i privatne agencije za poduzetništvo. Sudeći po europskim, ali i svjetskim primjerima upravo su agencije, uz banke kao kreditore, glavni zamašnjak razvoja poduzetništva. Tako u većini MSP uspješnih gospodarstava poduzetništvo servisiraju specijalizirane (nad) državne, regionalne, lokalne i privatne agencije, investicijski fondovi s MSP portfeljom i razvojne banke. Oni svojim djelovanjem nastoje ubrzati i pojeftiniti postupak registracije i početak rada pojedinog poduzetništva u roku od 24 do 72 sata, te im nastoje olakšati položaj na tržištu, između ostalog, organiziranjem međunarodne poduzetničke mreže, primjerice SME Global.
Svjetska praksa i iskustva
Pogledajmo kakva je uspješna praksa u pojedinim državama.
BizHelp24 je jedan od najkorisnijih privatnih agencijskih servisa za poduzetnike u Velikoj Britaniji. Ta agencija donosi poduzetnicima relevantne informacije i elektronske obrasce, te servis za konsolidaciju dugovanja, uslugu koja je inače vrlo popularna u svijetu, besplatan poslovni software za izradu poslovnih planova i cjelovite informacije o marketingu, poslovnom pravu, upravljanju kreditima, izvorima poslovnih financija, (primjerice tenant loans kredita koji predmnijeva nepostojanje klasičnih kolaterala), naplati potraživanja, franšizama i tome slično. Taj servis daje praktične savjete kako osnovati i pokrenuti poduzeće. Agencija StartUp CO UK ponajbolje instruira poduzetnike kako osigurati potreban kapital kroz financiranje dugovanjem (debt financing), ili prodajom udjela u projektu (equiti financing) što predstavljaju dvije krucijalne metode financiranja poduzetništva. Valja spomenuti da u Velikoj Britaniji važnu ulogu u financiranju prve faze malog ili srednjeg poduzetništva obavljaju tzv. poslovni anđeli koje tvore između inih odvjetnici, doktori te poslovni ljudi s viškom kapitala. Ni vlada Ujedinjenog Kraljevstva ne ostaje po strani, nego Uredom za trgovinu i Industriju, Department for Trade and Industry, te agencijom Ureda Small Business Service pruža široki spektar rješenja financiranja poduzetništva, sve do aktiviranja poduzetničkog kapitala. Tako SBS učinkovito sudjeluje u izgradnji poduzetničkog društva. Ovaj ustroj pomoći poduzetnicima je prirodan, obzirom na činjenicu da u Britaniji postoji više od 4 milijuna poduzetništava od kojih mikro, mala i srednja poduzeća čine 99 posto ukupnog broja poduzeća.
Slične sustave poticanja poduzetništva imaju i u SAD-u. Tako Small Business Administration (SBA) predstavlja jednu od najbolje organiziranih nezavisnih državnih agencija za brigu o malom i srednjem poduzetništvu. To je posebno vidljivo kroz program poslovnih kredita (Business Loan Program) kao i predstavljanje projekata ulagačima u poduzetništvo. SBA organizira izlazak na tržište poduzetnicima, ugovara im poslove u SAD, pruža stručnu pomoć putem organizacije SCORE koju čine stručnjaci u mirovini, utječe na rezultate rada malog i srednjeg poduzetništva i programom Small Business Inovation Research, povezuje ih s kompanijama za financiranje malog poduzetništva, nudi posebne obveznice (Surety Bond Business), stara se o tinejdžerskim poduzetnicima kao i ženama poduzetnicama kroz posebne programe, te i o ljudima smanjenih fizičkih sposobnosti. Američka državna agencija za poticanje poduzetništva Small Business Administration, SBA nudi i proizvode poput Disaster Asistance koji se odnosi na pomoć u obnavljanju poduzetništva nakon komercijalne propasti ili teških situacija. U okviru stalnog informiranja i obrazovanja poduzetnika o primjerice elektroničkom poslovanju, nude se tzv. Krediti niske dokumentacije (Low doc loans) koji su namijenjeni poduzetnicima s prosperitetnim projektima, ali bez odgovarajućih komercijalnih kolaterala. Dostupnost prikladnim financijama glavni je problem gotovo svakog poduzetnika, pa je i SBA posvetila veliku pozornost izvorima financiranja, koja čine jamstva te Agencije, na temelju kojih se izdaju krediti kod banaka prikladnog profila, a što su uglavnom tzv. Community bank koje imaju uz svoju komercijalnu i širu društvenu funkciju, te ulaganja tzv. poduzetničkog kapitala (venture capital). SBA financira poduzetnike i putem 10-godišnjih tzv. neosiguranih kredita za koje se izdaju posebni vrijednosni papiri, debentures.
Spomenimo i SAD-u susjednu Kanadu u kojoj razvojna banka Business Development Bank of Canada nudi kojekakve usluge svim veličinama poduzetnika poput dugoročnih kredita s povoljnim uvjetima, mikro kredite od 25 tisuća do 50 tisuća dolara, programe za mlade poduzetnike, poduzetničke kredite pri kojima privremeno preuzimanje adekvatnog dijela vlasnosti zamjenjuje kolaterale, kao i kredite za produktivnost, inovaciju i izvoz koji se razlikuju od klasičnih bankarskih kredita.
Sveprisutna pojava
'Viroza' podrške malom i srednjem poduzetništvu nije zaobišla ni najmnogoljudnije zemlje Azije i Afrike. Primjerice u Kini koja je ne tako davno živjela u izolaciji, a danas je druga gospodarska sila, ako ne i prva, itekako uviđaju važnost razvoja i financiranja malog i srednjeg poduzetništva putem specijaliziranih agencija. U toj državi je malo i srednje poduzetništvo još 1998. sudjelovalo s čak 72 posto izvoznih proizvoda. Kineske male i srednje tvrtke, koje čine najveći dio privatnih ulagača u zemlji, igraju važnu ulogu u zapošljavanju i gospodarskom razvoju. Registrirana mala i srednja poduzeća u Kini premašila su 4,3 milijuna, a čine 58,5 posto BDP-a, 50 posto poreznih prihoda, 68 posto izvoza i 75 posto novih radnih mjesta svake godine. Međutim, mali i srednji poduzetnici često su bili onemogućeni u svojim poslovnim potezima zbog poteškoća s financiranjem, budući da su banke nerado ulazile u kreditne rizike s njima. Stoga je država posebno unazad nekoliko godina unaprijedila potporu malim i srednjim poduzećima s preferencijalnom poreznom politikom i lakšim kanalima za prikupljanje sredstava. Osim poreznim olakšicama, direktnih inozemnih investicija (DFI), okrenula se i otvaranju specijaliziranim američkim agencijama poput Small Business Investment Company (SBIC) ili Overseas Private Investment Corporation (OPIC), Australian Innovation Investment Program, kao i drugim modelima prikladnog investiranja u malo i srednje poduzetništvo.
U Indiji, pak, Small Industries Development Bank of India, dakle banka za razvoj malog poduzetništva, ulaže direktno u mala poduzeća putem svog poduzetničkog fonda (venture fund). Sektor malog i srednjeg poduzetništva u Indiji zapošljava više od 80 milijuna ljudi. Sektor pridonosi oko 8 posto BDP-a, 45 posto ukupne proizvodnje i 40 posto izvoza iz zemlje.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
