Rusija trenutno uživa tople diplomatske odnose s Meksikom uključujući trgovinu, visokotehnološke investicije i sve bliskiju suradnju u multilateralnim organizacijama kao što su Ujedinjeni narodi, G20 i Azijsko-pacifička ekonomska suradnja (APEC), a to je tek početak saveza koji dolazi. I sve to se događa bez ruskog miješanja u meksičke izbore, kako se to slikovito našalio prije nekoliko mjeseci ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov. Nakon optužbi za navodno rusko miješanje u američke, njemačke i druge izbore sada su aktualne optužbe da se Rusi miješaju i u meksičke opće izbore koji će se održati 1. srpnja.
Naime, tada će se birati i predsjednik Meksika, a Amerikanci na čelu s donedavnim Trumpovim savjetnikom za nacionalnu sigurnost H.R. McMasterom optužuju Ruse za uplitanje u izbore kako bi pomogli populističkom predsjedničkom kandidatu Andrésu Manuelu López Obradoru. No, kao i obično, američka vlada nije javno pokazala nikakve uvjerljive dokaze osim opsjednutosti ruskim medijima RT-om i Sputnikom.
I prije izbora koji će se tek održati, Rusija i Meksiko imaju vrlo dugačke bilateralne odnose koji traju već stoljećima. Istina je da su ti odnosi većinom bili površni, ali s vremenom postaju sve dublji zato što dvije države imaju sve više dodirnih točaka i zajedničkih interesa. To se možda na prvu ne bi reklo, ali doista jest tako. 1806. ruski car Aleksandar I. započeo je ambiciozan plan kolonizacije Aljaske i Kalifornije koja je tada bila pod jurisdikcijom Španjolskog Carstva. Te godine je ruski istraživač Nikolaj Rezanov stigao u Kaliforniju kako bi potaknuo trgovinu i osigurao proizvodnju hrane za ruske kolonije. 1812. uspostavljeno je rusko naselje Fort Ross u sadašnjoj sjevernoj Kaliforniji.
Rusija je s Meksikom prvi puta službene odnose uspostavila još 1890. Sljedeće godine otvoreno je prvo rusko poslanstvo u prijestolnici Mexico Cityju sukladno naredbi Aleksandra III. Tijekom sljedećih revolucija, Meksičke između 1910. i 1920. i Ruske/Oktobarske 1917. bilateralni odnosi praktično nisu postojali. To se promijenilo u kolovozu 1924. kada je Meksiko postao prva država u Amerikama koja je priznala Sovjetski Savez. 1926. SSSR je prvu žensku veleposlanicu na svijetu, Aleksandru Kollontaj postavio za ambasadoricu u Meksiku. 1930. diplomatski odnosi su prekinuti zbog ideoloških razlika. 1936. zvijezda Oktobarske revolucije Lav Trocki se s obitelji preselio u Meksiko gdje mu je dan azil nakon što je nekoliko godina ranije protjeran iz SSSR-a zbog sukoba sa Staljinom. No četiri godine kasnije ga ni zaštita meksičkih vlasti nije mogla spasiti od NKVD-og atentatora. U proljeće 1942. Meksiko je ušao u Drugi svjetski rat na strani Saveznika i tako je postao partner Moskvi pa su diplomatski odnosi obnovljeni nekoliko mjeseci kasnije.
Zbog blizine i izravne kopnene granice sa SAD-om i ljevičarskog usmjerenja vodeće vladajuće meksičke stranke Institucionalne revolucionarne partije, Meksiko je tijekom Hladnog rata imao važno geostrateško značenje za SSSR. Sovjeti su imali veliko veleposlanstvo u središnjem elitnom dijelu Mexico Cityja nedaleko od američkog veleposlanstva koje je služilo kao baza sovjetskim špijunima. Upravo je to lokacija gdje se Lee Harvey Oswald slavno susreo s KGB-ovim agentom šest tjedana prije nego što je izvršio atentat na Johna F. Kennedyja.
1973. meksički predsjednik Luis Echeverría postao je prvi meksički i nekomunistički predsjednik jedne latinoameričke države koji je bio u službenoj posjeti Sovjetskom Savezu. 1978. tijekom službenog posjeta predsjednika José Lópeza Portilla kao predstavnika Latinske Amerike, dvije države su potpisale Tlatelolco sporazum koji zabranjuje testiranje, korištenje, proizvodnju i nabavu nuklearnih oružja u Latinskoj Americi i na Karibima.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
