Zastupnici Europskog parlamenta pozivaju Europsku komisiju i države članice da pokrenu privremenu obustavu tekućih pristupnih pregovora s Turskom, ali i dalje žele da Turska bude usko povezana s Europskom unijom. Zastupnici će preispitati svoje stajalište kad se nerazmjerne mjere uvedene tijekom izvanrednog stanja u Turskoj ukinu. Zastupnici smatraju da Turska ne pokazuje volju za suradnjom s Bruxellesom s obzirom na to da koraci koje vlada poduzima Tursku sve više udaljavaju od njezina europskog puta.
Ukoliko Komisija privremeno prekine pregovore, to bi značilo da se trenutačni pregovori zamrzavaju, da se ne otvaraju nova poglavlja, te da se ne poduzimaju nove inicijative u vezi s pregovaračkim okvirom EU-a za Tursku. Ako Turska uvede smrtnu kaznu, to bi i formalno okončalo pristupni proces, jer je nedvosmisleno odbacivanje smrtne kazne temeljni element pravne stečevine Unije. U parlamentarnoj raspravi zastupnici su osudili nerazmjerne represivne mjere koje je turska vlada poduzela tijekom izvanrednog stanja, čime se krše osnovna prava i slobode koji su zaštićeni turskim Ustavom.
Postupak za prekid pregovora utvrđen je u stavku 5. pregovaračkog okvira: 'Komisija će, u slučaju da Turska ozbiljno i trajno krši načela slobode, demokracije, poštovanja ljudskih prava, temeljnih sloboda i vladavine prava na kojima se Unija temelji, na vlastitu inicijativu ili na zahtjev trećine država članica preporučiti privremenu obustavu pregovora i predložiti uvjete za njihovo ponovno pokretanje'. Rezolucija Europskog parlamenta nije pravno obvezujuća, jer EP nema formalnu ulogu u pokretanju tog mehanizma, ali mora biti obaviješten ako se to dogodi.
Poziv na prekid pregovora dao je austrijski kancelar Christian Kern. Austrijski prijedlog je zapravo najžešća reakcija iz usta europskih političara oko događaja u Turskoj i reakcije turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana nakon pokušaja vojnog puča. Ali to je također odgovor na ultimatum Erdoganovog ministra vanjskih poslova Mevluta Cavusoglua prema kojemu će se odbaciti dogovor oko izbjeglica ako Turska ne dobije slobodan vizni režim s EU do kraja listopada, bez obzira da li Ankara izvrši svoje obveze ili ne. Austrija je već jednom prekršila europski tabu oko izbjeglica kada je ministar vanjskih poslova Sebastian Kurz predložio uvođenje austrijskog modela odnosa prema izbjeglicama, što drugim riječima znači njihovo odbacivanje i vraćanje prema istoku. Time je Austrija pokazala da se slaže s politikom Višegradskih zemalja, ali za razliku od Mađarske ili Poljske, Austrija doista jest destinacija za izbjeglice. Osim toga, Europa ne želi progoniti istinske ili navodne podupiratelje Fethullaha Gülena, kao ni političke podupiratelje Kurdistanske radničke stranke (PKK), iako je i EU stavila PKK na popis terorističkih organizacija.
Međutim, europski mediji smatraju da je odluka Europskog parlamenta preuranjena i kriva. Za mnoge, Turci danas trebaju više, a ne manje Europe. Nitko u EU ne bi trebao imati interes da Turska politički i društveno hrli u nestabilno okruženje Bliskog istoka, već stvaranje stabilne i demokratske Turske. Ujedno to znači, iako europski mediji prešućuju, da bi se Ankara morala povinuti briselskim diktatima, koji su već odavno postali predmetom propitivanja mnogih zemalja članica Unije. No, prema pravilima iste te Unije, ulazak Turske predstavlja golemu poteškoću, pa su posebno manje zemlje poput Austrije glasne u zaustavljanju turskog europskog puta.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
