Kada je 2000. austrijska ekstremna desnica predvođena Jorg Haiderom ušla u sastav nove vlade, tadašnjih 14 članica EU je kolektivno nametnulo diplomatske sankcije Beču. Iako se radilo više o simboličkom potezu, jer je Austrija nastavila djelovati unutar EU institucija, odluka Bruxellesa je izazvala snažne međunarodne reakcije, budući da se radilo o demokratskim izborima. Danas, 20 godina kasnije, europska politička scena je znatno drugačija i snažna (ekstremna) desnica vise nije anomalija.
Naime, u listopadu 2017. Sebastian Kurz, lider konzervativno-desne Austrijske narodne stranke je odnio pobjedu na izborima i trenutno se sprema stvoriti koaliciju s ekstremno desničarskom Strankom slobode koju je nekada vodio Haider.
Ukoliko u tome uspije, u Austriji će se dogoditi dvije stvari. Zemlja će dobiti najmlađeg premijera u Europi koji ima 32. godine i ekstremna desnica će ući u sastav nove vlade. Obje stranke su se istaknule kao kritičarke imigracije i netom prije izbora Austrija je izglasala novi zakon s kojim se zabranjuje, između ostalog, i nošenje burki.
No za razliku od brojnih europskih desničara koji se konstantno nalaze na udaru kritika iz Bruxellesa, u slučaju Austrije, Europska unija je pozdravila buduću vladu i podržava Sebastiana Kurza. Ako se zagrebe ispod površine, možemo shvatiti i zašto.
Naime, sa Sebastianom Kurzom EU može računati na proeuropskog partnera čija se politika temelji na konzervativnim vrijednostima, ali koja je također spremna na reformu. Koalicijski pregovori austrijske desnice i ekstremne desnice su u tijeku i predviđa se da bi formiranje nove vlade trebalo biti zaključeno prije Božića, a Sebastian Kurz bi s time postao najmlađi šef vlade u Europi. 2011. godine Kurz je postavljen na funkciju državnog tajnika za integracijska pitanja, a od 2013. je vodio Savezno ministarstvo za Europu, integraciju i vanjske poslove. Osim što mu se nerijetko zbog godina predbacivalo manjak iskustva, a osim toga Kurz je često punio europske naslovnice i zbog svojih stavova prema imigraciji. I upravo je ta politika bila od vitalnog značaja za pobjedu Narodne stranke. No unatoč svemu tome budući premijer se u Bruxelleskim krugovima afirmirao kao samouvjereni i pro-europski političar.
Predanost "kršćansko-socijalnoj politici"
Pored prijedloga vezanih za migraciju i integraciju, Kurz je u svojoj izbornoj kampanji stavio naglasak i na druga pitanja. Kako sam navodi, jedan od njegovih političkih uzora je Alois Mock, pokojni predsjednik Narodne stranke i zamjenik kancelara, koji je na početku svoje političke karijere izjavio:
"Austrija budućnosti može biti preslika naših dostignuća i naše pronicljivosti, ali također i našeg nerada i nemarnosti. Stoga nam je potrebna politika koja nam daje perspektivu o mogućnostima koje naša zemlja može postići svjesnim djelovanjem prema ciljevima." U tom kontekstu, Kurz je stavio jasni naglasak na sprovođenje "kršćansko-socijalne politike".
"U praksi, kršćanska društvena odgovornost za nas znači osnaživanje slabijih u našem društvu da vode samostalan život slobode i osobne odgovornosti. Ovime se podrazumijevaju sustavi socijalne sigurnosti u Austriji, ali i lokalna pomoć u zemljama u razvoju. Istodobno, kršćansko-socijalna solidarnost u našem društvu ne smije biti jednosmjerna ulica: solidarnost zaslužuju i oni koji čine socijalnu državu moguću sa svojim postignućima."
Odstupanje od socijaldemokrata
Kurz je taktički predvidio problem starih europskih stranaka kojima i sam pripada, a to je da su previse slične jedna drugoj i ne odgovaraju na izazove današnjice poput integracije stranaca ili ekonomske recesije. To je istovremeno i razlog uspjeha "trećih" stranaka poput Podemosa, Syrize, Alternative za Njemačku, francuske Nacionalne Fronte itd.
Stoga je budući austrijski premijer odlučio reformirati vlastitu "staru" stranku i zauzeo jasan stav po mnogim pitanjima kako bi što više odskočio od svojih suparnika. Netom prije izbora, u listopadu 2017. je stupio na snagu zakon zabrane burki koji je nesumnjivo doveo do rasta podrške, a sto se tiče ekonomskih politika, dok su se primjerice, socijaldemokrati zalagali za smanjenje poreza za srednje i manje porezne obveznike, Kurz se zalagao za smanjenje birokracije i rezanje administrativnih troškova.
"Politika za naredne godine mora imati za cilj pojednostavljenje birokracije i temeljne promjene u kulturi, odnosno u načinu na koji se vlasti ophode s poreznim obveznicima. Građani se ne bi smjeli osjećati kao potražitelji ", izjavio je Kurz.
Promicanje ekološko-socijalno-tržišnog gospodarstva
Kurz se zalaže i za povratak na socijalno-tržišnu ekonomiju, temu koja je privukla malo pozornosti od glavnih stranaka u austrijskim i njemačkim izbornim kampanjama. "Naš model gospodarske politike jest onaj eko-socijalno-tržišnog gospodarstva. "Potrebe sadašnjosti moraju biti pokrivene bez smanjenja šansi budućih generacija. Održivi odnos prema prirodi, društvena odgovornost i uspješni gospodarski razvoj nisu u suprotnosti već elementi koji nadopunjavaju i jačaju jedni druge."
"Model eko-socijalnog tržišnog gospodarstva omogućuje ravnotežu između učinkovitog gospodarstva, društvene solidarnosti i ekološke održivosti. Isti postavlja odgovarajući okvir i adekvatne poticaje za kombiniranje inovacija, rasta, prosperiteta i socijalne sigurnosti s održivim, klimatskim i ekološki prihvatljivim razvojem ". Prema Kurzu, u Austriji postoji "društvena neravnoteža". To se ne odnosi samo na način na koji se država bavi zaposlenicima i poslodavcima, nego se ogleda i na području zdravstvene i socijalne politike. Iako Austrija ima jedan od najviših društvenih proračuna u Europi, ona također ima nerazmjerno visok administrativni teret. "U idućim godinama bit će od krucijalne važnosti da ono što se ulaže u javni sektor dođe u konačnici do najpotrebitijih".
Konferencija o reformi EU krajem 2018. godine
Kada je riječ o novoj austrijskog vladi, za otprilike godinu dana u Beču će se održati velika konferencija koja će se baviti reformom EU. Kao i francuski predsjednik Emmanuel Macron i Kurz se zalaze za princip supsidijarnosti. "Moto Europske unije je - Ujedinjeni u različitosti, što znači dati veće kompetencije EU na velikim pitanjima i istovremeno osnažiti države članice na malim pitanjima koje mogu efikasnije rješavati, izjavio je Kurz. "Europa koja želi biti blizu čovjeka ne regulira sve detalje, već radi sasvim svjesno i punom snagom na nivou i područjima u kojima pojedinačna država sama ne može tako efikasno djelovati". Također, kada Austrija bude predsjedala Europskim vijećem u drugoj polovici 2018., pregovori oko Brexita će ući u odlučujuću fazu. U toj svrsi su započeli pripreme u austrijskom ministarstvu vanjskih poslova prije predizborne kampanje. "Važno je postići pošteni sporazum o nastavku dobre suradnje s Ujedinjenim Kraljevstvom no EU ne smije biti slabija nakon Brexita ", objasnio je Kurz.
Europske vrijednosti
Kad je riječ o odlukama EU, došlo je do "pogrešnih preokreta koje su se u prošlosti činile više puta, ali sada je vrijeme da ojačamo Europsku uniju u svojim temeljnim kompetencijama. Trebamo snažniju EU oko velikih pitanja, kao što je bolja suradnja na vanjskoj, sigurnosnoj i obrambenoj politici ili ispravnoj zaštiti vanjskih granica Europe. Proces reforme mora biti svjesno širok, od vanjske granične zaštite do carinske unije ", dodao je Kurz.
Na isti način, budući austrijski premijer ima jednako jasan stav o ekonomskoj konkurentnosti EU." Moramo biti oprezni s izazovima konkurentnosti na globalnoj razini. Primjerice, ukupna ekonomska proizvodnja Europske unije trenutačno iznosi 20 posto globalnog outputa. Međutim, pretpostavlja se da će europski udio postupno pasti ispod 15 posto". Upozorio je također kako će nedostatak ekonomskog zamaha imati različite i dugoročne negativne posljedice. U ovom slučaju se nesumnjivo misli na eksport proizvoda iz azijskih zemalja, posebice Kine, koje godinama preplavljuju europsko tržište.
Za kraj, kada je bio upitan što Europa može očekivati od Austrije, odgovorio je na sljedeći način. "Vidimo Austriju kao graditelja mostova između zapadne i istočne Europe. Konkretno, naša zemlja bi trebala pridonijeti smanjenju napetosti u Europi i vraćanju fokusa na sličnosti, poput zajedničke zaštite vanjskih granica EU. Želimo zadržati i unaprijediti odnose s našim istočnim i jugoistočnim susjedima, no potrebno je da EU djeluje više neovisno i da još više usko surađuje u vanjskoj, sigurnosnoj i obrambenoj politici".
Kao sto možemo vidjeti, najveći problem Bruxellesa je odnos prema Realpolitiku koji često zahtjeva jednu pragmatičnu (i nemoralnu) politiku. To ne bi bio problem da Europska unija istovremeno ne želi njegovati sliku sile koja štiti ljudska i demokratska prava i zalaže se za imigraciju. Ta nekonzistentnosti se mogla uvidjeti u slučaju Katalonije, kada je Bruxelles, sasvim razumljivo, zbog realpolitičkih interesa podržao ujedinjenu Španjolsku, iako je španjolska policija u određenim slučajevima pretjerala s uporabom sile.
Ista nekonzistentnosti se sada može primijetiti u slučaju Kurza, koji je, poput mnogih stranaka (ekstremne) desnice, kritički nastrojen prema imigraciji, no za razliku od njih, nema anti-europske stavove, što Europskoj uniji očito dovoljno odgovara da ga podrži.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
