Poznato je da je rat između Japana i SAD-a izbio nakon iznenadnog japanskog napada na Pearl Harbor 7. prosinca 1941., a taj napad obilježio je i trenutak američkog ulaska u Drugi svjetski rat. Puno se zna o tom događaju, no dosta rjeđe se priča o razlozima zašto su Japanci pokrenuli takav napad znajući da će posljedice po njih biti devastirajuće (kao što su na kraju svakako i bile). Nije li napad na Pearl Harbor bio samodestruktivna misija? Pobjednička strana neće previše ulaziti u argumente, reći će se tek kratko kako je napad bio rezultat agresivne prirode tadašnjeg imperijalnog Japana koji je imao namjeru obezglaviti američku mornaricu. No, stvarni uzroci su, dakako, ipak kompleksniji.
Naime, SAD je - reagirajući na japansku okupaciju ključnih zračnih pista u Indokini (nakon sporazuma između Japana i Višijske Francuske) - 26. srpnja 1941. zamrznuo japansku imovinu, a zatim, 1. kolovoza, stiže ključni trenutak: tog dana SAD je uveo Japanu embargo na uvoz nafte i plina. To je potez koji će, složiti će se neki, direktno dovesti do napada na Pearl Harbor nekoliko mjeseci kasnije. Naime, nafta je bila najvažniji japanski resurs, a čak više od 80% nafte uvozili su upravo od SAD-a.
U tim ratnim okolnostima Japan se nije mogao prebaciti kod "drugog dobavljača", američki embargo ih je jednostavno slomio i našli su se u situaciji da - osim potpune kapitulacije - nisu imali puno izbora nego krenuti u direktan napad na SAD odlučivši se za Peral Harbor kao njihovu potencijalno ranjivu točku.
Dakako, znamo kako ova priča završava - četiri godine nakon američkog embarga, u kolovozu 1945., Japan će biti izbačen iz bilo kakve mogućnosti daljnjeg ratovanja s dva atomska udara na Hirošimu i Nagasaki. Bili su to prvi i do sad jedini slučajevi uporabe atomskog oružja u ratu (u eksploziji dvije bombe ubijeno je između 130.000 i 230.000 ljudi).
Poanta ove priče je da je do strašne eskalacije došlo zbog resursa, vitalnog resursa koji je Japanu bio uskraćen. Naravno, može se raspravljati o tome je li to bio ispravan potez od strane SAD-a i mnogi će se u retrospektivi složiti da je bio, jer imperijalni Japan je morao biti zaustavljen, iako postoji i argument da je SAD u to vrijeme zapravo već "tražio" argument za ulazak u Drugi svjetski rat (što se dugoročno strateški pokazalo kao dobra odluka jer je SAD upravo zahvaljujući pobjedi u Drugom svjetskom ratu postao jedna od dvaju super-sila svijeta, a nakon raspada SSSR-a i jedina).
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
