Nemiri u Gruziji i otvaranje novog hibridnog fronta: Strani agenti i pragmatizam prema Rusiji - vrlo brzo neće biti mjesta za oboje
Dok traje rat u Ukrajini širi se napetost na istoku, kako Europe tako i same granice između Europe i Azije. Danas odlazimo u Gruziju iza koje je nekoliko nemirnih noći koje upućuju na jednu znatno veću eskalaciju. Sukobi na ulicama, napadi na zgradu parlamenta, vatrene barikade, vodeni topovi... Što se događa u ovoj bivšoj sovjetskoj republici na sjeveru Kavkaza? Krenimo prvo s aktualnostima pa ćemo kasnije dati i širi kontekst.
Vladajuća stranka "Gruzijski san" planirala je uvesti novi zakon za koji su kritičari konstatirali da je zapravo kopija ruskog zakona "o stranim agentima". Podsjetimo, taj ruski zakon uvelike je iskorišten za - ovisi koga se pita - gušenje slobode medija i aktivističkih udruga ili pak uvođenja strože kontrole nad organizacijama koje su financirane izvana te potencijalno rade na potkopavanju tamošnjih vlasti.
Ima već desetak godina otkako je spomenuti zakon na snazi u Rusiji te se sporadično pooštrava. Jasno, riječ je zapravo o postepenom razdvajanju između Rusije i Zapada, a raskid bilo kakve suradnje sa zapadnim organizacijama koje bi mogle imati politički utjecaj unutar same Rusije je posve očekivan. Rat u Ukrajini može se stoga promatrati kao konačna eskalacija (za sad) tog razdvajanja, no ono je, dakako, počelo znatno ranije.
Od zemalja koje žele biti zapadni saveznici, prije svega američki, očekuje se da imaju cijelu mrežu nevladinih organizacija koje se financiraju izvana. I dok tu zaista postoje hvalevrijedne skupine koje rade, primjerice, na humanitarnim pitanjima ili pak na kulturalnoj razmjeni, jasno je da se u mrežu sistematski ubacuju tzv. neprofitne organizacije koje u neku ruku zaista i djeluju poput stranih agenata.
Tvrditi da je Rusija rigorozna zbog uvođenja takvog zakona samo bi značilo priznanje da je to modus operandi svih velikih sila. Zapad je po istom ključu protjerao sve ruske interesne organizacije kao što su ruski državni mediji, RT i Sputnik. SAD ovih dana pak razmatra blokadu popularne aplikacije TikTok samo zato što je ista u vlasništvu kineske kompanije - navodno zbog straha da bi aplikacija mogla "slati privatne podatke kineskim vlastima".
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.