Novac nije samo tehnološka, nego socijalna tvorevina kojoj društva određuju vrijednost. Da bi nešto bilo novac, svi se trebaju složiti da je to novac. Dok se zapadne zemlje sve više približavaju modelu društva bez gotovine, u kojima se ona može naći jedino na crnom tržištu, siromašne zemlje još nisu upoznale ni nama sasvim uobičajene bankomate. Budućnost novca tj. smrt gotovine već se uveliko događa, a novac kao medij odnosa vrijednosti, sredstvo plaćanja na nekom međunarodno priznatom teritoriju i sredstvo cjelovite podrške poduzetništvu, globalizacijom informatičkih sustava prolazi kroz razdoblje najvećih mutacija u obliku, cijeni, pa i funkcijama, u svojoj povijesti.
Privatne emisije digitalnog novca
Razvojem interneta, tj. digitalizacijom, stvorili su se uvjeti za promjene izgleda i oblika novca, koji se iz fizičkog, papirnatog i metalnog, stanja pretočio u oblik binarnog impulsa, što zapravo predstavlja novac, kojeg, primjerice, ljudi troše kada peglaju karticu te direktno plaćaju račune putem banaka ili drugih operativnih platnih sustava. Najnovije mijene novca očituju se gubitkom nekih funkcija, kao i kriterija vrednovanja, ranije je kroz stoljeća vrijednost novca odgovarala količini dragih metala poput zlata, srebra i dr., te napuštanje zlatnog standarda, po kojem je svaka država mogla emitirati onoliko novca koliko je imala zlatnih rezervi u trezorima središnje banke. Isto tako, odnosi na novčanom tržištu uzrokovali su enormno povećanje troškova cijeni novca (krediti s kamatama u koje je ugrađen rizik stvaraju inflaciju), a tek se potpunim gubitkom poduzetničko-korisne funkcije novca stvorilo nekoliko inicijativa u smjeru promicanja korisnog digitalnog novca. Jedna od inicijativa je zasigurno i Local Trade Exchange (LET) koja materijalizira riječi autora bankara Waltera Wristona koji je još u 90-tima rekao kako je budućnost novca u "pametnim karticama" koje će moći izdavati i privatnici.
Neinflatorni novac
"Pametna kartica" (smart card) je ona kartica koja manipulira, obrađuje i distribuira novac putem kompjuterskog čipa, umjesto primitivnih funkcija magnetne trake, koja je ne tako davno bila na svim debitnim, charge i kreditnim karticama. Nove metoda i softver omogućavaju biometrijsku prilagodbu prema korisniku, identificiranje istog (što će oduzeti smisao brojnim legitimacijama), kao i jednostavno uvođenje posebnih usluga za svakog klijenta banke ili druge financijske institucije. Digitalizacija novca, odnosno svođenje istog na binarni kod, uvelike su pojeftinili proizvodnju fizičkog novca, tiskanje novčanica i kovanje kovanica, ukupnu komunikaciju novca kao što je prijevoz, distribucija i administrativne procedure, tako da se danas velik broj radnji za koje se čekalo satima u redovima može obaviti klikom miša.
Između inih stvari spomenuti LET se zalaže za beskamatni i neinflatorni novac, s obzirom da banke kreditiranjem stvaraju novi novac uvećan za vrijednost rizika i transaktivnih troškova te poreza. LET je sustav bilježenja transakcija između članova grupe koji se ugovorno slažu da će izmjenjivati robu i usluge koristeći poseban internetski knjigovodstveni sustav čiji je temeljni cilj ovladavanje vrijednošću izmjene, a ne uvećanje iste za inflatornu stopu, kao što rade banke.
Novac je radi toga činjenično danas puno skuplji od istog novca sutra, pa se bilježe silne promjene u vrijednosti novca prema određenim proizvodima kroz desetljeća, a najveći rast imaju kamatne stope, što potpuno oduzima svaki smisao funkciji novca kao sredstvu stvaranja društva blagostanja.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
