Iznenada oko 3 sata ujutro u nedjelju 22. lipnja 1941. zazvonio je telefon u sovjetskom veleposlanstvu u Berlinu. Javio se prvi tajnik veleposlanstva i glavni prevoditelj Valentin Berežkov."Gospodin Reichministar von Ribbentrop želi vidjeti predstavnike sovjetskog veleposlanstva u uredu Ministarstva vanjskih poslova u ulici Wilhelmstrasse", kazao je nepoznati glas. Berežkov je objasnio da će trebati vremena da probudi veleposlanika i naruči automobil. "Reichministrov automobil već čeka ispred vašeg veleposlanstva. Ministar želi odmah vidjeti sovjetske predstavnike".
Bio je to iznenađujući poziv budući da je tijekom cijele subote Berežkov pokušavao dobiti telefonom njemačko ministarstvo. Iz Kremlja su stizale panične vijesti o velikom gomilanju njemačkih trupa uz njemačko-sovjetsku granicu te su željeli objašnjenja. Zamjenik NKVD-a je javio da je prethodnog dana zabilježeno najmanje 39 povreda sovjetskog zračnog prostora od strane njemačkih zrakoplova. Mnogi Rusi su vjerovali da je pitanje trenutka kad će Hitler napasti njihovu zemlju. Sovjetski veleposlanik u Berlinu, Vladimir Dekanozov, dijelio je uvjerenje svoga šefa Josifa Staljina da se radi o kampanji dezinformacija potaknutih od strane Britanaca kako bi se isprovocirao rat između Trećeg Reicha i Sovjetskog Saveza.
Izvan veleposlanstva, Dekanozov i Berežkov pronašli su crnu limuzinu koja je čekala na uglu. Dok su se vozili, Berežkov je primijetio da se preko Brandenburških vrata, već prostirao sjaj zore iznad drveća parka Tiergarten. Bilo je jutro tipično za sredinu ljeta. Kad su stigli u Wilhelmstrasse ugledali su gomilu ljudi na ulazu u veleposlanstvo. Ulaz je bio osvijetljen svjetlima novinarskih kamera i fotoaparata. Novinari su okružili dvojicu diplomata zasljepljujući ih svojim blicevima. Neočekivan doček Berežkova je natjerao na najcrnje slutnje, ali Dekanozov se činio neuzdrman nadajući se da su Njemačka i Rusija još uvijek u miru.
Dvojici sovjetskih predstavnika pokazan je veliki Ribbentropov ured. Prostrani pod obložen parketama vodio je do stola na kraju prostorije. Brončane statue stajale su uz zidove. Ribbentrop je izgledao čudno. "Njegovo lice bilo je ljubičastocrveno i otečeno, njegove oči bezizražajne i zapaljive", zapisao je Berežkov. Pitao se je li Ribbentrop pio. Dekanozov je počeo čitati izjavu u kojoj se tražilo jamstva njemačke vlade, ali Ribbentrop ga je prekinuo rekavši da ih je pozvao zbog znatno drukčijih razloga. Pročitao je nešto što bi se moglo nazvati objava rata, iako riječ rat nikad nije spomenuta: "Neprijateljsko držanje sovjetske vlade prema Njemačkoj i ozbiljne prijetnje koje su pokazale koncentracije sovjetskih trupa na njemačkoj istočnoj granici primorali su Reich da poduzme vojne kontramjere". Izjava je optuživala SSSR za različite neprijateljske radnje, uključujući povrede teritorijalnog suvereniteta. Uskoro je Sovjetima postalo jasno da su Nijemci započeli invaziju. Sovjetski veleposlanik je bio bez riječi. No, ipak je uspio kazati da će Nijemci zažaliti jer su pokrenuli predatorski napad na SSSR i da će za to platiti. Izišli su kroz vrata. Ribbentrop se požurio za njima da im kaže: "Recite im u Moskvi da sam bio protiv napada". Probao je tako njegov najveći uspjeh - Pakt Ribbentrop-Molotov iliti Hitler-Staljin. (Vidi: http://www.advance.hr/tekst/veliki-povijesni-specijal-pakt-hitler-staljin-i-dio/)
U 3:15 sati ujutro 22. lipnja 1941. započela je Operacija Barbarossa - najveća vojna invazija u povijesti čovječanstva. Oko 4 milijuna Nijemaca i njihovih osovinskih saveznika napalo je SSSR duž granice duge 2 900 kilometara, od Finske preko Baltika do Crnoga mora. Zajedno s vojnicima Wehrmacht je rasporedio 3 600 tenkova, 2 700 zrakoplova, 7 200 komada artiljerije, 600 000 motornih vozila i oko 700 000 konja za neborbene operacije. Crvena armija suprotstavila se s 2.6 milijuna vojnika, 11 000 tenkova, između 7 i 9 tisuća zrakoplova. Većina sovjetske tehnike je bila inferiorna u odnosu na njemačku. Operacija Barbarossa trajat će od 22. lipnja do 5. prosinca 1941. i označila je ključan trenutak Drugog svjetskog rata i u političkom i u vojnom smislu. Istočni front bit će najkrvavije bojište cijelog rata na kojemu će se rat i odlučiti.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
