Rat protiv Sovjetskog Saveza otvorio je vodstvu Trećeg Reicha neodoljive mogućnosti da provedu projekt rasnog inženjerstva neviđenog u dotadašnjoj povijesti. Rat nacističke Njemačke i sovjetske Rusije imao je i rasnu komponentu pa je nacističko vodstvo dobilo priliku da masovno započne s likvidacijom Židova koje su smatrali podljudima iliti "Untermensch" zajedno s drugim etničkim skupinama poput Slavena i Roma.
Po svemu sudeći Adolf Hitler je odmah nakon lansiranja Operacije Barbarossa i početnih spektakularnih vojnih uspjeha odlučio da aktivira plan likvidacije židovske populacije. Svjedoci govore da su njemačke pobjede u Baltičkim državama, Bjelorusiji i Ukrajini u lipnju i srpnju 1941. dovele nacistički vrh u stanje euforije. Hitler je već ranije u proljeće 1939. naredio likvidaciju mentalno i tjelesno onesposobljenih Nijemaca, u rujnu iste godine odobrio je likvidaciju tisuća poljskih civila, a uoči Barbarosse izdao je zapovijedi za likvidacije komunista, civila i partizana kao i Plan gladi kojim je hrana uskraćena lokalnom stanovništvu.
Proces ubijanja Židova započeo je čim je Wehrmacht prešao njemačko-sovjetsku granicu. SS Einsatzgruppen okupljale su muškarce Židove koji su radili za sovjetsku državu i odmah ih likvidirali. Unutar prvih nekoliko tjedana invazije počela su ubojstva i židovskih žena i djece. 31. srpnja Hermann Göring je naredio pripreme za "totalno rješenje židovskog pitanja u njemačkoj sferi utjecaja u Europi". Deseci tisuća sovjetskih Židova su poklani kad su ih pronašli odredi smrti SS-a Einsatzgruppen koji su djelovali u pozadini Wehrmachta.
Najozloglašeniji nacistički masakr je svakako likvidacija 33 771 Židova u samo dva dana u klancu Babi Yar izvan Kijeva. Masakr u Babi Yaru tijekom zadnja dva dana rujna 1941. ušao je u povijest kao najveći pojedinačni masakr u povijesti Holokausta do toga datuma, ali će ga kasnije premašiti masakr u Odessi u listopadu 1941. kad su Rumunji pobili više od 50 tisuća Židova, i Akcija Erntefest u studenom 1943. u Poljskoj gdje je ubijeno 40-ak tisuća Židova. No zbog ogromnog broja ubijenih u roku 48 sati masakr na rubu Kijeva je jedinstven.
Osovinske trupe, pretežito Nijemci, zauzeli su Kijev 19. rujna 1941. Između 20. i 28. rujna eksplozivi koje su postavili djelatnici NKVD-a prouzročili su veliku štetu u gradu. 24. rujna snažna eksplozija digla je u zrak nekoliko velikih zgrada u centru grada, dio stožera njemačke Armije skupine Jug i hotel Continental gdje se nalazilo mnogo njemačkih časnika. 25. rujna kao posljedica eksplozija počela se širiti vatra u središtu Kijeva. Eksplozije i požari uništili su područje veličine jedne četvorne milje. Stotine njemačkih vojnika su poginule prilikom eksplozija i požara. Nekoliko partizanskih skupina prikriveno djelovalo je u gradu. Kijev je pretvore...
Po svemu sudeći Adolf Hitler je odmah nakon lansiranja Operacije Barbarossa i početnih spektakularnih vojnih uspjeha odlučio da aktivira plan likvidacije židovske populacije. Svjedoci govore da su njemačke pobjede u Baltičkim državama, Bjelorusiji i Ukrajini u lipnju i srpnju 1941. dovele nacistički vrh u stanje euforije. Hitler je već ranije u proljeće 1939. naredio likvidaciju mentalno i tjelesno onesposobljenih Nijemaca, u rujnu iste godine odobrio je likvidaciju tisuća poljskih civila, a uoči Barbarosse izdao je zapovijedi za likvidacije komunista, civila i partizana kao i Plan gladi kojim je hrana uskraćena lokalnom stanovništvu.
Proces ubijanja Židova započeo je čim je Wehrmacht prešao njemačko-sovjetsku granicu. SS Einsatzgruppen okupljale su muškarce Židove koji su radili za sovjetsku državu i odmah ih likvidirali. Unutar prvih nekoliko tjedana invazije počela su ubojstva i židovskih žena i djece. 31. srpnja Hermann Göring je naredio pripreme za "totalno rješenje židovskog pitanja u njemačkoj sferi utjecaja u Europi". Deseci tisuća sovjetskih Židova su poklani kad su ih pronašli odredi smrti SS-a Einsatzgruppen koji su djelovali u pozadini Wehrmachta.
Najozloglašeniji nacistički masakr je svakako likvidacija 33 771 Židova u samo dva dana u klancu Babi Yar izvan Kijeva. Masakr u Babi Yaru tijekom zadnja dva dana rujna 1941. ušao je u povijest kao najveći pojedinačni masakr u povijesti Holokausta do toga datuma, ali će ga kasnije premašiti masakr u Odessi u listopadu 1941. kad su Rumunji pobili više od 50 tisuća Židova, i Akcija Erntefest u studenom 1943. u Poljskoj gdje je ubijeno 40-ak tisuća Židova. No zbog ogromnog broja ubijenih u roku 48 sati masakr na rubu Kijeva je jedinstven.
Osovinske trupe, pretežito Nijemci, zauzeli su Kijev 19. rujna 1941. Između 20. i 28. rujna eksplozivi koje su postavili djelatnici NKVD-a prouzročili su veliku štetu u gradu. 24. rujna snažna eksplozija digla je u zrak nekoliko velikih zgrada u centru grada, dio stožera njemačke Armije skupine Jug i hotel Continental gdje se nalazilo mnogo njemačkih časnika. 25. rujna kao posljedica eksplozija počela se širiti vatra u središtu Kijeva. Eksplozije i požari uništili su područje veličine jedne četvorne milje. Stotine njemačkih vojnika su poginule prilikom eksplozija i požara. Nekoliko partizanskih skupina prikriveno djelovalo je u gradu. Kijev je pretvore...
