Republikanska stranka u SAD-u jedna je od dvije velike aktualne političke stranke - njihov povijesni rival je Demokratska stranka.
Republikansku stranku osnovali su modernisti i aktivisti protiv robovlasništva 1854. godine. Republikanci su dominirali nacionalnom politikom SAD-a, naročito u južnim saveznim državama, kroz većinu perioda od 1860. do 1932.
Do danas je ukupno bilo 18 republikanskih predsjednika na vlasti u Bijeloj kući (u usporedbi s 16 demokratskih). Prvi republikanski predsjednik vjerojatno je i najpoznatiji - Abraham Lincoln, od 1861. do njegovog ubojstva 1865. Zadnji republikanski predsjednik bio je George W. Bush, u periodu od 2001. do 2009.
2012. za vrijeme predsjedničkih izbora republikanski kandidat Mitt Romney, guverner iz savezne države Massachusetts, izgubio je u borbi s Barackom Obamom koji je osvojio drugi mandat.
Što se tiče stranačke ideologije, koncept republikanizma, na temelju kojeg je stranka i nastala, danas više nije ni približno toliko važan. Dominantni koncept Republikanske stranke danas je konzervativizam, u kontrastu s modernim liberalizmom Demokratske stranke.
Što se sve podrazumijeva pod konzervativizmom današnje Republikanske stranke? Snažna potpora za slobodno tržište kapitala kao i za privatni biznis. Snažna potpora za nacionalnu obranu, deregulacije, restrikcije za sindikate, socijalno-konzervativnu politiku (naročito kada je riječ o opoziciji prema abortusu) i tradicionalne vrednote, većinom na temelju kršćanskih temelja.
Sve u svemu, riječ je o jednom od dva stupa američke moderne politike. Mnogi ističu kako današnja situacija u SAD-u uopće ne predstavlja demokraciju - kao prvo, pravog višestranačja u SAD-u zapravo nema, dvije političke opcije jednostavno nisu dovoljne da bi se sistem mogao zvati "zdravom" demokracijom. Kao drugo, u SAD-u je izborni proces vrlo kompleksan i ne predstavlja demokraciju u pravom smislu riječi, odnosno sistem u kojem se vrednuje jedna osoba-jedan glas.
Ipak, model koji postoji može postojati samo dok još ta dva stupa postoje. Dvije stranke okrutni su minimum da bismo nešto nazivali "višestranačjem", da bi nešto imalo nalik na demokraciju. Ako bi jedna od ove dvije stranke, republikanska ili demokratska, nestala, to bi bio kraj cjelokupnog američkog modela, ali i demokracije u SAD-u.
No, ove dvije velike stranke međusobni su rivali (to je također upitno jer njihove politike, recimo potpora za slobodno tržište, često su vrlo slične, ako ne i identične) već više od 150 godina i sistem očito "funkcionira", što bi se onda moglo desiti? Moglo bi se desiti da jedna od njih prestane funkcionirati, konkretno, to bi se već ove godine moglo desiti Republikanskoj stranci. Zašto? Zbog fenomena koji nosi naziv Donald J. Trump.
Kako je Trump uspio preoteti Republikansku strank...
Republikansku stranku osnovali su modernisti i aktivisti protiv robovlasništva 1854. godine. Republikanci su dominirali nacionalnom politikom SAD-a, naročito u južnim saveznim državama, kroz većinu perioda od 1860. do 1932.
Do danas je ukupno bilo 18 republikanskih predsjednika na vlasti u Bijeloj kući (u usporedbi s 16 demokratskih). Prvi republikanski predsjednik vjerojatno je i najpoznatiji - Abraham Lincoln, od 1861. do njegovog ubojstva 1865. Zadnji republikanski predsjednik bio je George W. Bush, u periodu od 2001. do 2009.
2012. za vrijeme predsjedničkih izbora republikanski kandidat Mitt Romney, guverner iz savezne države Massachusetts, izgubio je u borbi s Barackom Obamom koji je osvojio drugi mandat.
Što se tiče stranačke ideologije, koncept republikanizma, na temelju kojeg je stranka i nastala, danas više nije ni približno toliko važan. Dominantni koncept Republikanske stranke danas je konzervativizam, u kontrastu s modernim liberalizmom Demokratske stranke.
Što se sve podrazumijeva pod konzervativizmom današnje Republikanske stranke? Snažna potpora za slobodno tržište kapitala kao i za privatni biznis. Snažna potpora za nacionalnu obranu, deregulacije, restrikcije za sindikate, socijalno-konzervativnu politiku (naročito kada je riječ o opoziciji prema abortusu) i tradicionalne vrednote, većinom na temelju kršćanskih temelja.
Sve u svemu, riječ je o jednom od dva stupa američke moderne politike. Mnogi ističu kako današnja situacija u SAD-u uopće ne predstavlja demokraciju - kao prvo, pravog višestranačja u SAD-u zapravo nema, dvije političke opcije jednostavno nisu dovoljne da bi se sistem mogao zvati "zdravom" demokracijom. Kao drugo, u SAD-u je izborni proces vrlo kompleksan i ne predstavlja demokraciju u pravom smislu riječi, odnosno sistem u kojem se vrednuje jedna osoba-jedan glas.
Ipak, model koji postoji može postojati samo dok još ta dva stupa postoje. Dvije stranke okrutni su minimum da bismo nešto nazivali "višestranačjem", da bi nešto imalo nalik na demokraciju. Ako bi jedna od ove dvije stranke, republikanska ili demokratska, nestala, to bi bio kraj cjelokupnog američkog modela, ali i demokracije u SAD-u.
No, ove dvije velike stranke međusobni su rivali (to je također upitno jer njihove politike, recimo potpora za slobodno tržište, često su vrlo slične, ako ne i identične) već više od 150 godina i sistem očito "funkcionira", što bi se onda moglo desiti? Moglo bi se desiti da jedna od njih prestane funkcionirati, konkretno, to bi se već ove godine moglo desiti Republikanskoj stranci. Zašto? Zbog fenomena koji nosi naziv Donald J. Trump.
Kako je Trump uspio preoteti Republikansku strank...
